Budžet KS za 2021. godinu, utvrđen je u iznosu od 974.200.500 KM. Kako je nakon usvajanja istakao u svom izlaganju ministar finansija Davor Čičić, prihodovna strana Budžeta za ovu godinu planirana je u manjem iznosu u odnosu na Budžet 2020. godine, zbog novonastale situacije izazvane pandemijom COVID-19. 

Kada je riječ o Federalnom budžetu on iznosi od 5.436.251,7 miliona KM, što je smanjenje za 72,6 miliona KM ili za 1,3 posto u odnosu na 2020.

S obzirom na trenutnu situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa, upitno je da li je BiH trenutno spremna za neke kapitalne projekte?!

"Godinu dana govorim da mora da postoji slidarnost Javne uprave sa privredom, kao što mora da postoji solidarnost između uslužnih i proizvodnih djelatnosti, jer ne treba zaboraviti da proizvodne djelatnosti funkcionišu aposlutno svaki dan u stravičnim uslovima, dok su privreda, uslužne djelatnosti i Javna uprava na zadnjem mjestu, konstantno na udaru. Javna uprava se bori da dođe do kredita na ovaj ili onaj način, povećana je izloženost banaka za 24% ka sektoru generalne vlade, što obuhvata entitete, kantone, opštinski nivo i fondove, što znači da se zadužuju, ali da privreda ne vidi nikakve koristi od toga. Nevjerovatno je da i pored toga imamo najavljivanje za kapitalne i velike projekte. Pa se tako u RS-u pravi 'Rajska dolina', a u isto vrijeme uslužnoj djelatnosti kažu da ako bude para pomoći ćemo, a ako ne bude, šta vam mi možemo. Pa čekaj, zbog onda vozanje helikopterom i neka ' Rajska dolina'", kazala je za naš portal ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Kada govorimo o Kantonu Sarajevo, iako ima povećan koeficijent i najveći je grad, trenutno ima problem manje potrošnje, što prouzrokuje i dolazak manje sredstava.

"Ništa neće postići prinudna naplata. Poreskih inspekcija je apsolutno svugdje, ali i dalje su i ti porezi na Federalnom nivou, tako da nema tu puno manevarskog prostora. Da bi radili kapitalne investicije, onda će se morati još nekome smanjiti više, ali pitanje je kome" smatra Cenić.

U situaciji kada se nalazimo lockdownu i kada je privreda na najvećem udaru, postavlja se pitanje hoće li svi kojima kojima je zabranjen rad biti obeštećeni.

"Vlada FBiH donosi odluku da uvijek iz jednog džepa premjesti u drugi džep. Oni kažu: Mi ćemo uplatiti doprinose, ali ne možemo keš. Onda kantonalna vlada da bi održala kupovnu  moć u kantonu, daje keš, odnosno naknadu za te plate. Da je sreće da se to bolje koordinira, da bi ljudi mogli biti zaštićeni, jer liječiti se, snositi troškove u ovakvoj situaciji, biti pod tolikom presijom kako preživjeti je strašna stvar. Najvjerovatnije će najglasniji biti jedino obeštećeni. Nije pravedno da se nekim ugostiteljima oprašta porez i oprašta poreski dug, a imate ugostitelje koji plaćaju uredno sve i čuvaju svoje radnike. Ne može se pričati o kelnerima, kuharima, spremačicama samo u ovakvim uslovima, hajde da pričamo koji vlasnici i koliko se brinu o svojim zaposlenim punih 12 mjeseci bez pandemije. Treba da zaposleni imaju sigurnost da će sutra imati šta da jedu i kupe lijekove ako je to potrebno. Ne mogu svi kupiti lijekove za imunitet koji koštaju preko 100 KM na mjesečnoj bazi. Mora biti više pravednosti,  a ne da da bude: E ovaj je moj, na teritoriji je moje opštine, ja njega štitim, on može sve, dok drugi da se pitaju šta će i kako će", zaključila je Cenić.


Novinar: Admir Oručević