Slučaj utapanja mladića Memsuda Bešlića iz Visokog šokirao je ovih dana BiH.

Portal Ulcinj.info, je objavio da se tragedija dogodila u ponedjeljak, te da su jake struje i nemirno more odnijeli novu žrtvu.

Samo nekoliko dana ranije na Boračkom jezeru utopio se 18-godišnji Fatih Fišo.

Najčešći razlog utapanja je grč, a posebno panika koja nastane odmah iza istog. Paničarenje,  može uzrokovati hiperventilaciju i glavni je neprijatelj preživljavanja.

O drugim uzrocima utapanja razgovarali smo sa magistrom sporta i tjelesnog odgoja Aldinom Džankovićem.

"Jedan od bizarnih razloga koji može dovesti do takvih nesreća je kada žrtva uđe u more nedugo nakon jela, pretrpanog stomaka, kada se automatski sva krv povlači u želudac i stvara veliki pritisak. Specifičnost za more je i da slana morska voda prilikom utapanja povlači tekući dio krvi u pluća,  nakon čega  se pojavljuje otok pluća, što dovodi do zatajenja srca. Dehidracija, moždani ili srčani udar, pothlađivanje, sve su to uzroci takvih nesreća", govori nam Džanković, te dodaje da do utapanja može doći i samo zbog hladne vode, ako se dogodi kolaps prilikom brzog ulaska ili skoka u vodu.

Naš sagovornik posebno ističe da opasnost vreba kod pješčanih plaža, na kojima je more plitko i do nekoliko stotina metara od obale.

"Kod pješčanih plaža uslijed valova dolazi do povlačenja pijeska, pa se tako stvaraju rupe u pijesku, koje su često okom nevidljive, i koje samo dan ranije tu nisu postojale. Ljudi uglavnom ne obraćaju pažnju na takve stvari", kazao je Džanković.

Kada je riječ o jezerima, problem uglavnom prestavljaju virovi sa kojima plivači rekreativci mogu imati velikih problema.

"Žrtva u tim situacijama treba u potpunosti biti opuštena, kao da se pravi mrtva, jer virovi se uglavnom ponašaju, kao da vas neko vuče za noge prema dnu. Ukoliko ste opušteni, vir će vas povući do dna ili određene dubine i jednostavno pustiti. Oni su najveći i najsnažniji na površini vode, te kako idu prema većoj dubini oni nestaju, odnosno nemaju toliku snagu. Ove stvari plivači uglavnom ne znaju i gube snagu u borbi sa virovima na površini, nagutaju se vode, što na kraju dovodi do kobnog završetka", kazao je za Source.ba portal Aldin Džanković.


SAVJETI ZA KUPAČE

Ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka – jedna od najčešćih pogrešaka, a koju čine mnogi među nama, ulazak je u vodu nakon što smo pojeli obrok, pa se mnogi zaguše zbog pritiska želuca

Ne plivajte ako ste konzumirali alkohol – upravo je konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja, kako kod mladih, tako i odraslih osoba, i svakako ga treba izbjegavati.

Ne ulazite vrući u vodu – jedna od čestih grešaka koju čine mnogi od nas je da nakon dužeg boravka na suncu, ulazimo u vodu, kako bismo se osvježili i rashladili. Uvijek treba postepeno ulaziti u vodu, dati organizmu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira na to koliko je more ili neka druga vodena površina topla. U protivnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok.

Ne skačite u vodu nepoznate dubine – kada skačete, umjesto na glavu, skačite na noge (ako već morate).

Ako niste posve zdravi, ne kupajte se na osamljenim mjestima, a ako bolujete od nekih hroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima; budite u blizini ljudi, kako bi vam, ako zatreba, mogli priskočiti u pomoć.

Imate li djecu, neprestano ih držite na oku. Roditelji se nikada, pa tako ni na kupanju, ne smiju posve opustiti; djecu je potrebno neprestano imati na oku i brinuti se za njihovu sigurnost; među ljudima i u gomili djeca se lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku; jednako tako, nikada, ali baš nikada, ne računajte da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru.


Novinar: Admir Oručević