Međutim, anonimnost je nije spriječila da zada težak udarac Demokratskoj stranci premijera Mattea  Renzija, pobijedivši njegovog kandidata Roberta Giachettija. Lokalna odbornica za nekoliko mjeseci je uspjela od nepoznatog postati jedno od najpoznatijih lica italijanske politike zahvaljujući kampanji u kojoj se zalagala za ukidanje privilegija za zvaničnike i borbu protiv korupcije. Svoju pobjedu je opisala kao prvi znak dubokih promjena koja će pomoći njenoj zemlji.

Vriginia Raqqi, gradonačelnica Rima

 
Osim što je prva žena na čelu Rima, ona je i najmlađi gradonačelnik ove metropole u historiji. Kolege je opisuju kao preciznu i pedantnu, a osim sjajnih rezultata u politici, oni koji je poznaju ističu da je izuzetno uspješna kao supruga i majka. Prema mišljenu Aiše Ćenanović iz SDA, upravo tu se krije ključ uspjeha.

"Žene puno bolje obavljaju ovakve važne funkcije jer su senzibilnije i puno bolje razumiju neke stvari, ako ništa one su majke i vode porodice, a onaj ko vodi porodicu mogao bi voditi i općinu i grad jer ima bolji osjećaj nego muškarac. Žene trebaju biti svjesne da su one te koje mogu mijenjati svijet i vjerujte da bi to puno bolje radile nego muškarci", smatra naša sagovornica.

Ćenanović, kao i njene kolegice iz drugih stranaka Sabina Ćudić (Naša stranka) i Besima Borić (SDP), vjeruju da je rimski scenarij moguć i kod nas. Međutim, u realizaciji istog moraju sudjelovati i stranke i potencijalne kandidatkinje. 

"To zavisi od stranaka, ne radi se o odgovornsoti birača nego o odgovornosti stranaka da kandiduju svoj članice, da ulože u njihove kampanje isto onoliko koliko ulažu u kampanje njihovih kolega i da im pruže svu logističku i svaku drugu vrstu podrške koju pružaju kolegama već godinama. Naravno, naš najveći problem jeste reciklaža starih imena tako da ćemo ponovo vidjeti imena koja su poznata biračima već 20 godina", ističe Sabina Ćudić. 

Kritičari gradonačelnici Rima, kao potencijalni nedostatak, spočitavaju manjak iskustva koje se sastoji iz nekoliko godina rada u Gradskom vijeću Rima. Prema mišljenu Sabine Ćudić, to je upravo ono što našoj domaćoj politici treba.

"Treba pružiti priliku nekome ko nema politički staž i koji ima svježinu da ponudi političkoj sceni koja je u BiH na neki način doživjela vrhunac truhlosti s obzirom na ova reciklirana imena", ističe naša sagovornica. 

Među 21 kandidatom za načelnike sarajevskih općina za predstojeće lokalne izbore nalazi se pet aktulenih i samo jedna žena - Edita Sulejmanović (SDP). 

"S jedne strane je u pitanju nepovjerenje, a s druge i to što se žene često same odupiru takvim pozicijama, vrlo često nisu spremne da se uhvate u koštac s težinom posla. Suštinski, uvijek je pred golom mnogo veća gužva među muškarcima, kad su u pitanju izvršne funkcije. Oni nerado prepuštaju funkcije ženama. SDP je napravio neke pomake, ali nedovoljno. Za ove izbore imamo dvije žene kandidatkinje, to je jako malo, i osam žena koje su nositeljice lista, a na izbore idemo sa sto lista. I kad bih htjela da govorimo o drugačijoj atmosferi i pokušaju da pokažemo da smo drugačiji, brojevi su neumoljivi i ne idu nam baš u prilog", ističe Besima Borić. 

Aiša Ćenanović tvrdi da na listi kandidata za čelne pozicije u sarajevskim opštinama nema žena jer nijedna nije bila zainteresovana. 

"Čak sam i lično pitala ima li ijedna žena interesa da bude kandidat da je podržimo, ali nisam naišla na odziv. Kad smo predlagali liste pitala sam mlade djevojke da ih predložimo za vjećnice, nisu bile spremne, govorile su da ne znaju mogu li to, a da ne govorimo o kandidatima za načelnike i gradonačelnike", tvrdi Aiša Ćenanović.

U SDP-u, tvrdi Borić, žene bivaju predložene, ali takvih prijedloga ima jako malo. Ove godine najviše glasova je imala upravo ona i to za načelnicu općine Vogošća. 

"Nisam to prihvatila jer sam otišla u penziju, nema smisla. Nikako da isplivaju žene koje su stvarno spremne i stručne, a konkurencija je velika. Rigidan je taj odnos prema ženama i dalje bez obzira o kojoj stranci govorimo", navodi naša sagovornica.  

S druge strane, Sabina Ćudić tvrdi da Naša stranka ima suprotan problem - previše žena na listama, zbog čega su neke liste mijenjali. 

"Organi stranke moraju pružiti podršku članicama, ženama koje sve stranke imaju, ali na neki način one padaju u drugi plan. Odgovorno tvrdim da određene stranke otvoreno svojim kandidatkinjama kažu da ne vode kampanje i da se ne nadaju pozicijama jer su tu isključivo radi popunjavanja zakonskih kvota. Ako vas nema na plakatima, u sredstvima javnog informisanja, emisijama i debatama kako očekivati da će neko glasati za vas ako ne znaju ko ste, a da bi znali ko ste stranka vam to mora omogućiti", zaključuje Ćudić. 

Na čelu Općine Centar nikada nije bila žena. Neće biti ni nakon lokalnih izbora u oktobru jer su svi kandidati muškarci. Ista je situacija i kad su ostale sarajevske opštine u pitanju. Ni Novi Grad, ni Novo Sarajevo, kao ni Ilidža ni Vogošća nikada nisu imali načelnicu. Ove godine bi se to moglo promijeniti jedino u Novom Gradu, gdje je kandidatkinja Edita Sulejmanović. Jedina žena u istoriji koja je bila na čelu izvršno-upravnog organa kad je Sarajevo u pitanju jeste Semiha Borovac koja je obnašala funkciju gradonačelnice u periodu od 2005. do 2009. godine. 

(Adna Zukanović-Zilić)