On je, između ostalog, kazao da mu nije jasno zašto su granice država na Balkanu nepromjenjive. Zašto srpsko nacionalno pitanje se ne bi konačno riješilo tako što bi došlo do ujedinjenja Srba u jednoj državi, pitao je Vulin.

Osim ksenofobnih i nacionalističkih izjava po kojima ga zadnjih godina pamtimo, ko je zapravo Aleksandar Vulin?

Rođen je 1972. godine u Novom Sadu. 

Osnovnu školu završio je u Novom Sadu, gimnaziju u Sremskim Karlovcima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Kragujevcu. 

Bio je pomoćnik direktora marketinga u firmi „Super pres“ od 2000. do 2002. godine. Nakon toga, bio je direktor marketinga u firmi „Color press“ od 2003. do 2007. godine, a zamjenik generalnog direktora „Color media international“ od 2007. do 2012. godine. Bio je kolumnista listova Svet, Nacional, Centar, politički komentator Radio Indeksa, odgovorni urednik nedjeljnika Pečat. 

Političku karijeru počeo je u Savezu komunista-Pokret za Jugoslaviju (SK- PJ), gde je došao do mjesta generalnog sekretara. Jedan je od osnivača Jugoslovenske ljevice (JUL), gde je bio portparol, kao i zamjenik predsjednice Direkcije JUL-a. Bio je i predsjednik Jugoslovenske revolucionarne omladine.

Godine 1998. podnio je ostavku na sve funkcije u JUL-u, nakon formiranja Vlade SPS-a, SRS-a i JUL-a. To mu se nikako nije dopalo, kažu da je na sastanku GO JUL-a izgovorio: „Dosta nam je ratnih bubnjeva. Moramo se okrenuti dijalogu sa Zapadom“. Bio je i protiv ulaska SPO u Saveznu vladu, a neposredno prije bombardovanja nagađalo se da li je dao ostavku, ili je razrješen svih funkcija.

Vulin je 2000. godine osnovao Partiju demokratske ljevice, koja je juna 2002. godine ušla sa Demokratskom socijalističkom partijom Milorada Vučelića u kolektivno članstvo SPS-a. Sa SPS-om se razišao 2006. godine poslije afere „Kofer.“

Osnovao je Pokret socijalista 2008. godine i od tada se nalazi na čelu te partije. Novembra 2010. godine Pokret socijalista je napravio koaliciju sa Srpskom naprednom strankom, Novom Srbijom i Pokretom „Snaga Srbije“.

Za direktora vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju imenovan je 2012. Aprila 2013, nakon što je Srbija u Briselu parafirala sporazum sa Prištinom, najavio je ostavku na tu funkciju, ali se kasnije predomislio. Nakon rekonstrukcije Vlade postao je ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju. 

Poslije izbora 2014. godine postavljen je na funkciju ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. U junu 2015. godine imenovan je za predsjednika Radne grupe za rješavanje problema mješovitih migracionih tokova, koju je formirala Vlada Srbije.

Nakon izbora održanih u aprilu 2016. ostao je na funkciji ministara za rad, da bi u junu 2017. godine, kada je umesto Aleksandra Vučića na čelo Vlade došla Ana Brnabić, postao ministar odbrane. 

Pošto nije služio redovan vojni rok u vrijeme kada je to bila zakonska obaveza, ističući da je te obaveze bio oslobođen zbog problema sa vidom, u martu 2019. prijavio se na petnaestodnevnu vojnu obuku. 

“Svi mi koji nismo služili vojsku sada imamo priliku da to uradimo. Ako mogu ja da idem i dam 15 dana svog života, zašto ne bi neko drugi, tu nema opravdanja“, poručio je Vulin prije odlaska u kasarnu 5. marta. 

KRIK je u septembru 2017. otkrio da Vulin ne može da dokaže porijeklo 205.000 evra kojima je kupio stan u Beogradu.

"On je Agenciji za borbu protiv korupcije ponudio objašnjenje da je novac pozajmio od suprugine tetke iz Kanade, ali je Agencija provjerama utvrdila da ovo nije tačno. Ovaj iznos nije uplaćen na njegov ili na račun njegove supruge, niti su carini prijavili da su novac uneli u zemlju. Jedini dokaz o pozajmici bila je priznanica na kojoj, međutim, nije bilo potpisa tetke Vulinove supruge."

Prošle godine je postao ministar unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije. 

Novinar: Ajdin Balićevac