Dva bitna zakona još uvijek nisu ni usaglašena od strane koalicionih partnera, a to je zakon o sudovima i izmjene Izbornog zakona BiH. Ali, na sjednici Evropskog parlamenta, Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, je izjavila da će Komisija preporučiti Evropskom vijeću da otvori pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. 

O ovoj temi za Source.ba portal je govorio prof.dr. Elmir Sadiković, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA. 

Source: Prije par dana je donesen Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je bio jedan od uvjeta EU. Iako još nismo ispunili sve uvjete koje su nam postavili, mnogi političari i analitičari očekuju da ćemo dobiti zeleno svjetlo od EU za početak pregovora. Kakvo je vaše mišljenje, možemo li se nadati da ćemo dobiti pozitivan odgovor od EU?

Sadiković: Unutar EU postoji očigledno raspoloženje da Bosna i Hercegovina dobije saglasnost za početak pregovora. To pokazuju i sami uslovi koji su pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni.  Zakoni koje moramo usvojiti su vrijednosno neutralni, odnosno nemaju etničku dimenziju,  iako ih neki akteri u ovom procesu na taj način politiziraju. Njihovim usvajanjem EU želi sačuvati minimum svog političkog kredibiliteta u procesu proširenja, a Bosna i Hercegovina treba pokazati sposobnost postizanja unutrašnjeg političkog konsezusa u reformskim procesima. To je suština cijelog procesa. Rješavanjem pitanja izbornog integriteta i zakona o sudovima sigurno bi dobili saglasnost. Ako se ta pitanja ne riješe moguća je i drugačija odluka, jer se odlučuje konsenzusom svih 27 država članica. U svakom slučaju nadam se da ćemo na kraju dobiti saglasnost za početak pregovora. Svaki korak bliže EU je pozitivan za Bosnu i Hercegovinu kao državu i za sve njene građane.

Source: Možete li nam objasniti kakvu korist od eventualnog početka pregovora će imati naša privreda i sami građani? Kada možemo osjetiti prve benefite toga?

Sadiković: Zvanični statistički pokazatelji svih zemalja koje su prošle proces integracije u EU pokazuju pozitivne ekonomske efekte u smislu povećanja investicija, izvoza, zaposlenosti, rasta BDP-a i općenito podizanja životnog standarda. Početak pregovora će olakšati pristup sredstvima i fondovima EU. Uz standardne fondove u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć izvjesno bi mogli računati na posebne i veće programe pomoći koje EU usmjerava prema zemljama Zapadnog Balkana. Apsorpcija tih sredstava će kao do sada ovisiti od naših institucionalnih kapaciteta i efikasnosti u provođenju reformi u integracijskom procesu. Na tom polju bi državne institucije morale mnogo toga unaprijediti i za to se pripremiti.

Source: U slučaju početka pregovora, našu zemlju očekuje težak put u nastavku procesa. Koji su to ključni izazovi s kojima bismo se mogli suočiti tokom pregovora i da li ćemo ih moći savladati?

Sadiković: Čini mi se da postoji pogrešna percepcija javnosti da bi nakon pozitivne odluke Evropskog vijeća odmah počeli pregovori o punopravnom članstvu. Da razjasnimo integracijski proces u proceduralnom, pravno – birokratskom smislu. Pregovori formalno započinju prvom međuvladinom konferencijom na ministarskom nivou između EU i BiH na kojoj se iznose  opšta stajališta i zahtijevi. Sami pregovori imaju nekoliko faza. Prva faza je tzv (screening), tj. analiza usklađenosti našeg zakonodavstva sa pravnim naslijeđem EU, za svako poglavlje pregovora. Taj proces u pravilu traje oko godinu dana. Nakon toga se otvaraju poglavlja (njih 35) kroz šest klastera i privremeno zatvaraju do ugovora o pristupanju. Klasteri obuhvataju šest tematskih skupina: osnove, unutrašnje tržište, konkurentnost i privredni rast, ekološka pitanja, resursi, poljoprivreda i kohezija i vanjski odnosi. Otvaranje i zatvaranje pregovora je najvažniji i najteži dio integracijskog procesa. Uz nove, bićemo obavezni riješiti sve ranije zahtijeve EU, kao što su presude Evropskog suda za ljudska prava.

Source: Kako bismo mogli izbjeći zamku stagnacije ili usporavanja ako dođe do eventualnih pregovora, s obzirom na iskustvo zemalja koje već dugo vremena čekaju u redu?

Sadiković: Iskren da budem, ako i površno analiziramo naše zakonodavstvo, organizaciju političkog sistema i kompleksnost političkih odnosa u BiH teško možemo ispuniti kriterije članstva. Integracija u EU je dvosmjeran proces. Moguće je da će u doglednoj budućnosti EU novim ugovorom redefinisati sam koncept evropskih integracija i politiku proširenja. Do tada, obaveza i odgovornost naših vlasti je da ovu zemlju vode ka punopravnom članstvu u EU kao jedinom razumnom izboru.  

Novinar: Aldin Barimac