Delegacije HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) položile su vijenac i zapalile svijeću ispred spomenika hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

Delegacije su nazočile i svečanom misnom slavlju u crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, a nakon mise položen je vijenac na grob prvog predsjednika HR HB Mate Bobana i na spomenik poginulim braniteljima.

U dvorištu crkve sv. Stjepana Prvomučenika organizirana je javna tribina u organizaciji HR HB i Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, na kojoj se obratio i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, saopćeno je iz Ureda za informiranje HDZ-a BiH, piše Avaz.

Čović u svome izlaganju naglasio je značaj i važnost ove obljetnice i povijesnog trenutka te povijesne uloge onih koji su imali hrabrosti i mudrosti da utemelje Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, a poslije HR-HB da na taj način zaštite hrvatski puk diljem Bosne i Hercegovine.

– Koliko god da smo se odmakli od početaka, jasno je da bez organiziranosti hrvatskog naroda u BiH, mi nećemo ostvariti ono što je naša trajna težnja, aposlutnu, ustavnu ali i svaku drugu, teritorijalnu i institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH – rekao je Čović.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. marta 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. novembra 1991. godine.

Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.

Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf - današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj - današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).

Godišnjicu su dana ranije obilježili i navijači Zrinjskog, transparentom kojeg su okačili protiv Viteza.


(Anesa Agović)