Uprkos velikim naporima Finske, zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem EU, da se postigne konsenzus među evropskim ministrima vanjskih poslova, Francuska je uložila veto na bilo kakav napredak u pregovorima ove dvije zemlje Zapadnog Balkana, saopćeno je iz Centra za sigurnosne studije BiH.

"Oblast zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU podrazumjeva da se o svakom pitanju proširenja EU odluke donose jednoglasno, pa je Francuska iskoristila ovu mogućnost da do daljnjeg paralizuje svaki mogući i toliko neophodni napredak ovih zemalja ka evropskim integracijama.

Stoga je potrebno poslati snažnu negodujuću poruku svih zemalja regiona protiv ovakve jednostrane politike Republike Francuske, te pozvati na razgovor sve ambasadore
akreditovane u zemljama Zapadnog Balkana i iskazati zajedničko nezadovoljstvo ovakvim pristupom njihove zemlje u odnosu na politiku proširenja. Pri tome nezadovoljstvo treba iskazati i u odnosu na namjere Francuske da predloži novu metodologiju u pregovaračkom procesu, za koji smatra da je previše pravno definisan i birokratski. Na žalost političkih promotora i evropskih entuzijasta na Zapadnom Balkanu, realnost Macronove teze od kada je došao na vlast da je proces prošrenja nemoguć bez uutrašnjih reformi EU, polako postaje zbilja u realnoj politici EU.

Potreba donošenja nove regulative unutar Evropske unije, da se i većina odluka o proširenju EU donose kvalifikovanom većinom postala je više nego očigledna i vidljiva iz nekih izjava visokih zvaničnika. Tako njemački ministar Roth izjavljuje da su veoma razočarani situacijom jer nisu u mogućnosti da ispune ono što su obećali u više navrata ili poput komesara Hahn koji je istakao da ovo svakako nije trenutak slave za EU te da proces proširenja treba osigurati stabilnost regiona držeći ga u isto vrijeme na distanci od utjecaja Rusije, Kine i Turske.

Ni sa političkog ni sa ekonomskog uporišta nema opravdanja da se jedna zemlja suprostavlja mišljenju ostalih 26 članica i unilateralno nameće svoju jednostračku politiku. Posebno to nije primjereno Francuskuskoj čija su ulaganja u zemlje ZB skoro zanemarljiva. Izuzev Srbije, gdje se promišljeno namatnula u bankarskom i osiguravajućem sektoru te aerodromu u Beogradu, u ostalim zemljama Francuska se ne nalazi se među prvih 15 investitora po stranim ulaganjima. U nekim zemljama poput BiH, Sjeverne Makedonije ili Kosova invisticije su manje od 1% ukupnih stranih ulaganja. Komparativno gledano veće investicije Francuske su umjerene na promociju frankofonije, odnosno promociju francuskog jezika i kulture, nego što je to usmjereno u poboljšanje ekonomskog oporavka i blagostanja građana ovog regiona.

Stoga je više nego potrebno progovoriti zajedničkih glasom iz svih zemalja Zapadnog Balkana i skrenuti pažnju kako Francuskoj, tako i drugim zemljama, da uprkos tragičnim i nesretnim dešavanja koja su obilježila nekoliko zadnjih decenija Balkana još uvijek postoji zajedničko dostojanstvo i ponos koji možemo artikulirati prema zemljama koje su motivisane usko nacionalnim interesima nauštrb dijelova Evrope za čiju sudbinu svakako nose i svoje breme odgovornosti.

Iznenađujuće je i da ovako rigidan stav dolazi i nakon usvojene Strategiji za Zapadni Balkan od te iste Francuske u aprila ove godine u Berlinu gdje je izričito navedeno da predmetna strategija ima za cilj podržati i nadopuniti djelovanje Evropske unije za podršku približavanja regije Evropi. Postoji još uvijek nada da će predstojeći sastanak EU Vijeća šefova država i vlada koji se održava krajem sedmice donijeti pozitivnije vijesti za region i ispraviti ove jednostrane i nepopularne stavove Francuske", saopćeno je iz CSS-a.


(Patria / Lejla Trle)