Zahvaljujući Delegaciji EU u BiH preko 200 učenika je dobilo besplatno testiranje. Uz podršku World Visiona testirali smo preko 100 učenika. To je malo, profesionalna orjentacija bi trebala biti dio formalnog obrazovanja i iza toga bi trebala stajati država. Ovako, osim projekata koje podrže predstavnici međunarodne zajednice priliku da se testiraju imaju uglavnom oni koji imaju novca, priča Begović.

 U svom radu kaže koristi bateriju testova opštih i specifičnih sposobnosti, testove ličnosti, stilova učenja… Tu je i struktuirani polustandardizovani upitnik, te intervju sa učenicima i roditeljima. Kroz interpretaciju testova  određuje  opće i specifične sposobnosti i preferencije učenika ka izboru budućih zanimanja, ili nastavka školovanja.. Učenici dobiju spisak od 10-15 zanimanja koja odgovaraju njihovim sposobnostima, s tim da je prvih 5 sa liste preporučljivo kao izbor za buduće školovanje.

- Riječ je o testovima koji pokazuju stepen inteligencije i sposobnosti svakog pojedinca. Dobijeni rezultati pokazuju za koja zanimanja prilikom izbora školovanja dijete ima najviše afiniteta. Naravno, to ne znači da školu možete završiti a da ne učite, ali sigurno je, da ukoliko djeca i roditelji poslušaju savjet, kroz školu će djeca ići s puno više zadovoljstva i uspjeha. Roditelji će imati manje opterećenja. Problem cijelog Balkana je što ponekad roditelji imaju svoje želje i očekivanja koja žele ostvariti kroz djecu, usmjeravajući ih prema svojim željama za dalje školovanje. Iz tog razloga, ovaj test je važan, jer će im pokazati gdje ne bi trebali usmjeravati svoje dijete, jer je u budućem životu i radu veoma važno da ono što djeca  rade i vole. važno je da kroz svoj rad i život budu zadovoljni i sretni, rekla je psihologinja Begović.

Šta i gdje poslije osnovne i srednje škole? Riječ je o odluci koja u mnogome opterećuje veliki broj mladih ljudi, a posebno njihove roditelje. Izabrati pravo zanimanje u društvu kao što je bosanskohercegovačko, veoma je teško.Učenici i roditelji “razapeti” su između potreba tržišta rada, vlastitih želja, mogućnosti i sposobnosti, te ograničene ponude posebno u srednjim školama. Konačna odluka na žalost najmanje je vezana za stvarne psiho-fizičke sposobnosti djeteta, koje su opredjeljujuće za uspješnost onog čime se bavimo i šta učimo.

S druge strane problem je u obrazovnom sistemu koji nema adekvatan sistem za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje. Umjesto toga učenicima se prezentiraju potrebe tržišta rada, ponude srednjih škola i fakulteta, te urade testovi koji ukazuju na lična opredjeljenja učenika.Ovo je kako kaže Begović svakako korisno, ali nikako dovoljno za donošenje kvalitetne odluke o izboru budućeg zanimanja.

- Odluka o izboru zanimanja svakako je na učenicima, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava svakog čovjeka. Ovo što ja radim je postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima. To svakako može koristiti društvu u cjelini. Profesionalna orijentacija ima veliku važnost u formiranju odgovarajućeg stava prema radu, stvaranja profesionalnog duha i zadovoljstva u budućem radu, ističe Begovićeva.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da u zemljama zapadnog Balkana 75% generacije stiče pravo upisa na visokoškolske ustanove. Skoro svi mladi sa stečenom kvalifikacijom za upis na visokoškolske ustanove upisuju studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokoškolskim ustanovama dobija posao u struci. To znači i da se 55% generacije školuje za pogrešna zanimanja. To je zastrašujuće veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrešna usmjerenja su skupa, plaćaju ih: roditelji koji finansiraju studije, država koja finansira školovanje velikog dijela učenika i studenata i održava enormne obrazovne kapacitete na visokoškolskim ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obučava akademski obrazovane građane da bi mogli da rade u preduzećima. Upravo zbog toga u nekim razvijenim zemljama profesionalna orjentacija je sastavni dio osnovnog obrazovanja što omogućuje kontinuirano praćenje razvoja i sposobnosti svakog učenika. S obzirom na stanje u BiH teško je očekivati da bi se tako nešto ubrzo moglo implementirati u našem obraovnom procesu.

Upravo zato, psihologinja Begović ima veliku želju da se u Bosni i Hercegovini pokrene Centar za profesionalnu orijentaciju i podršku porodici kao adekvatno alternativno rješenje u ovoj oblasti, što svakako nije novost u svijetu.

– Ovakav Centar bi imao višestruku korist. Osim testiranja učenika,organizovala bi se i instruktivna nastava za jačanje kapaciteta mladih neophodnih za razumjevanje i istraživanje tržišta rada, te razvoj vještina neophodnih za što kvalitetnije predstavljanje vlastitih sposobnosti. Uz ovo Centar bi imao i savjetodavnu ulogu kroz podršku porodici u rješavanju različitih problema a prvenstvneno socijalizacije i motivacije kod mladih, te pospješivanju rezultata učenja i rada kod njih, do stručne podrške u rješavanju kriznih situacija, kaže Begović.

Prema riječima Biljane Begović ovakav Centar bi usluge mogao pružati na komercijalnim osnovama, ali bi bilo puno bolje da se u partnerstvu s državnim institucijama uradi model po kojem bi ovakve usluge bar socijalno ugroženim porodicama bile dostupne besplatno.


(Patria)