Također, planirano je da se postepeno ide ka uzajamnom priznavanju akademskih diploma i stručnih kvalifikacija, kako bi građani imali pristup tržištima rada zemalja Zapadnog Balkana. Sama činjenica da će tržište Zapadnog Balkana biti uređeno kao u EU, to znači da će region i naša zemlja, biti mnogo spremniji za nastup na EU tržištu, navodi Turković.

Ovi dokumenti predviđaju i nepovratnih devet milijardi eura, koje će zemlje moći koristiti za izgradnju infrastrukture. Zajedničko regionalno tržište podrazumijeva i digitalizaciju regiona, čime bi se trebali približiti standardima EU, navodi u izjavi ministrica Turković.

Zelena agenda podrazumijeva energetsku transformaciju. Prelezak na obnovljive izvore energije očekuje svaku zemlju, a u budućnosti otvara mogućnost za nova radna mjesta.

Dakle, da naša zemlja jučer nije potpisala ove dokumente, praktično bi ostala jedina izolovana iz ovih procesa, koji donose ogromnu korist, kaže ministrica Turković.

Obzirom da se u javnosti pogrešno interpretiraju okolnosti vezane za inicijativu tzv. „mini Šengen“, ministrica Turković u izjavi ukazuje na nekoliko činjenica.

-Radi se, naime, o inicijativi „Četiri slobode za Zapadni Balkan“, koju je prihvatilo nekoliko zemalja u regiji. U medijima i nekim političkim krugovima ta inicijativa je nazvana „mali ili mini Šengen“. Dakle, od momenta kada je potpisano Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, a koje su također bazirane na četiri slobode, tzv. „mini Šengen“ je praktično idejno izgubio na značaju, obzirom da je Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, praktično objedinilo obim svih modaliteta tržišnog povezivanja na Zapadnom Balkanu- zaključuje ministrica Turković.

Proces se nastavlja pod okriljem zemalja Berlinskog procesa: Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Poljske, Bugarske, Evropske komisije i Velike Britanije.

(Fena)