Pandemija je pogodila sve sfere društva, a tako i vjernike. Promjenilo se mnogo toga u našim životima, u načinu komuniciranja, ophođenja, dolaska u džamije.

- Ramazan je uvijek bio izazov, i na početku pandemije. Ona nas je pogodila u vrijeme ramazana. Sada već dugo vremena živimo u takvim uvjetima. Moramo kazati da smo se prilagođavali i da se naš svijet prilagodio prilično tome, ali posljednji val jeste težak. On je posebno pogodio Sarajevo, ali i druge dijelove Federacije – kazao je naš gost.

NAMAZ I STRPLJIVOST

Što se tiče organiziranja vjerskih dužnosti u toku ovog svetog mjeseca, Kavazović naglašava da je ipak, zdravlje ljudi na prvom mjestu.

- Ramazan je pred nama i mi “mjerkamo” na koji način da uspostavimo odnos između džematlija, vodeći prije svega računa o zdravlju ljudi. To nam je prije svega na prvom mjestu i naša obaveza. Smatram da će nas ramazan, bez obzira u kakvim ga uvjetima dočekujemo, uvijek ohrabriti da potražimo tu unutarnju snagu. U ovoj teškoj borbi sa pandemijom je jako važna strpljivost. Važno je pokazati strpljenje. Kad god imamo velike izazove, oni se ne mogu ni prebroditi ni savladati bez velike snage, napora, duhovne snage, vjere i strpljenja. Na to nas Kur’an stalno upozorava. To je ono što nam je važno kao vjernicima. Pomozite sebi namazom i strpljivošću – govori naš gost.

Ramazan u sebi nosi taj element strpljivosti. To je post. On je krov strpljivosti.

- Vjerujem da će vjernici muslimani u ramazanu naći dodatne snage da se odupremo ovoj pošasti, ovoj bolesti i da unutar sebe iskontroliramo ono što bi nas moglo dovesti u neke teže prilike.

Reis ističe da je ramazan sigurno milost i on dolazi u pravo vrijeme. Kako kaže, trebamo duhovno jačati sebe. Trebamo pokazati bliskost i kada imamo fizičku udaljenost. I u našim mislima, u našim dovama, u našem obraćanju Bogu uvijek trebamo misliti ne samo o sebi, nego i o svojoj porodici, bližnjima, rodbini, komšijama…

- Dova je jako važna za svakog vjernika. Ona je srž ibadeta. Tako kaže Poslanik a.s. Ko nema dove i ko ne zna moliti, njegov iman je manjkav kao takav. Mi kroz dovom se možemo zbližavati i misliti na svoje roditelje i svoju braću, sestre, rodbinu širu, familiju, rođake i komšije i to je nešto što je jako važno. Ramazan je prilika da zastanemo olakšamo naš ibadet i pojačamo naše dove. Ramazan ima i taj socijalni segment. To su iftari, druženja… Ovog ramazana to nećemo moći imati u tom kapacitetu, ali ćemo moći naravno u porodicama to učiniti – ističe.

Reis kavazović je objasnio kako ćemo nadoknaditi ono što smo imali nekada kroz druženja i iftare.

MJERE PRATIMO I PROPISUJEMO

- Da pomognemo narodne kuhinje, siromašne, da obratimo pažnju na naše komšije.- To je smisao i bit vjere i to je smisao ramazana. Ramazan je mjesto susreta i okupljanja, ali i kada nismo fizički bliski, jesmo u mislima i u činu kao takvom – rekao je reis.Svaka dova završava na neki način molbom Allahu dž.š. da ukaže milost kako nama, tako našoj porodici, tako i svim muslimankama i muslimanima i ljudima općenito. Smisao dove upravo jeste briga, ne samo za sebe i spas svoje duše, nego za spas svih vjernika. To je njena osnova – objašnjava Kavazović.Ispričao je kako uprava za vjerske poslove prati šta se događa u društvu i kakve su prilike sa pandemijom, kakve su promjene. Komuniciraju sa kriznim štabovima, sa ministarstvima zdravlja razgovaraju o tome.- Vjernici teško podnose, sustezanja da dođu u džamiju. Pogotovo stariji ljudi koji su navikli, i koji imaju malo više vremena i džamija im je uvijek bilo mjesto okupljanja. Ove mjere pratimo i propisujemo. Mislim da smo na taj način odgovarali osluškujući šta se događa.

Džamije nisu bile izvor nikakve zaraze, i to je i potvrđeno. Ali kao i svi, i Islamska zajednica se mora prilagoditi, dodaje naš uvaženi gost.

- Čovjek je ipak biće koje se prilagođava različitim situacijama. Imali smo mi mnogo izazova koje smo prebrodili. Mislim da ćemo mi u ovoj godini i završiti u mnogo čemu ovu priču. Potrebna je vjera, strpljenje i nada, a zajednica će maksimalno pružati onaj servis koji pruža našim vjernicima – rekao je Kavazović-

U jednom intervjuu je kazao da čovjek ima potencijal u sebi i za dobro i za zlo, da može biti i čovjek i nečovjek. U razgovoru za Hayat se osvrnuo i na tu temu.

- Smatram da čovjeka ne treba idealizirati. On nije niti apsolutno dobar, niti apsolutno zao. On je nešto između toga. Takva i jeste njegova priroda. To upravo i jeste ono što Kur’an kaže “Da vas Allah iskuša u onome što nam je dao”. Prije svega mislim da svako od nas treba svoj život što je više moguće posveti dobru. Čitajući svete knjige mjerkamo svoj život koliko je u skladu sa Kur’anom i sa sunnetom Allahovog poslanika. To je neka mjera za vjernika muslimana. To je neki život optimalan za vjernika. Neki ljudi su privrženiji vjeri, neki malo manje. Ali naš izbor je naš. Dragi Bog je tu slobodu ostavio čovjeku. Ne znamo za drugo biće na zemlji koje živi da ima slobodu izbora, da može birati između dobra i zla. Ima i ono što je u domenu Božijeg, Bog upućuje na pravi put koga on hoće. I naš trud je bitan i važan, i prepoznavanje tog dobra je važno – objašnjava reis.

Dotakao se i otuđenosti, koja je u današnjem društvu sve više zastupljena. Kako govori, otuđenost čovjeka postoji. On može biti otuđen od sebe samog i svoje prirode.

- Kako Kur’an kaže: “On je čovjeka stvorio u prirodi, u Božijoj prirodi kao takvoj”. Čovjek može biti otuđen od sebe kao i od svojih vrijednosti. Može biti otuđen i od društva na razne načine.

Nedavno je pozvao sve da se suzdrže od onih radnji koje dijele društvo i siju nepovjerenje među ljudima. On smatra da kada su u pitanju krizni momenati, svi bi trebali reagirati. Kako kaže, postoje neka krizna vremena kada je potrebno upozoriti da stvari ne idu baš najbolje. Pogotovo kada je kriza.

- Suočavamo se sa velikim problemom, kada svako misli da ima rješenje. Smatram da treba strpljivo prilaziti stvarima, ne treba gledati površno stvari. U ovoj pandemiji, vidim da je problem oko vakcina, i to jeste stvarno problem. Društvo očekuje da to riješi država, koja na koncu upravlja društvenim procesima. Ali, ipak treba znati, mi nismo centar svijeta. U tom velikom svijetu koji nije savršen, prvo se gazde namire. Prvo se namire te velike države. I onda, naravno imamo ono što prepuste manjima. I to je uvijek tako, i to je u prirodi čovjeka. Jesam upozorio da obratimo pažnju na našu komunikaciju, i da je potrebno razgovarati, ne samo jednosmjerno, nego prije svega odgovorni ljudi u našem narodu jednostavno ne mogu iskopati rovove pa iz rovova voditi razgovore. Oni moraju sjesti i kazati: “Ovo je zajednički problem”. Kad ovo pitanje razrješimo, ovo je pitanje sudbine, biti ili ne biti. Ljudi nam umiru, vidimo da je veliki problem. Tada ljudi moraju sjesti i razgovarati o problemu, a ne političkim ciljevima koje žele postići. To nije u redu i to se u kriznim momentima ne smije uraditi. Smatram i zbog toga i jesam reagirao. Svi na to moramo ukazati i kazati da to nije primjereno ponašanje – istakao je on.

Kavazović dalje objašnjava kako živimo u vrijeme kada je prisutan strah i kako da pomognemo jedni drugima i da u ramazanu ponovo izgradimo izgubljeno povjerenje.

- Ovo je vanredno stanje. Ljudi se boje. S opravdanjem i reagiraju na način koji reagiraju. Vrijeme je takvo kada je veliki izazov da odgovorni ljudi moraju znati da samo ujedinjeni mogu riješiti velike probleme. Ne postoje parcijalna rješenja za globalnu krizu. Ne postoji jedna skupina koja može ponuditi rješenje u odnosu na neku drugu. Moramo svi raditi da se problem riješi. On se neće riješiti tako što ćemo jedni druge okrivljavati ili sjediti i čekati greške drugih. Oni možda rade, ali i griješe. To nije način. Ramazan bi trebao da nas uvede u jedno sveto vrijeme kada je potrebno da zastanemo, pogledamo na licu brata muslimana koje su tegobe koje on nosi. Mnogo je tegoba na našim licima. Vjernik može na licu drugog vjernika prepoznati. Zna mu pomoći i reagirati. Smatram da je dobro vrijeme da se uz ramazan sustegnemo od jezika koji otvaraju rane. Jezik može otvoriti mnogo rana. Tako je Poslanik i kazao da rana od koplja brže zaraste od rane od jezika. Kada imamo namjeru da drugome nanesemo štetu- kazao je reis.

Kako naš gost dalje govori, došlo je vrijeme materijalizma, i ono traje već čitavo stoljeće. To je primarno je kod ljudi. Nekada to nije bilo tako. Držalo se do etike, govora, mišljenja učenih ljudi, do roditelja i prijatelja. Danas je populizam mjera onoga što živimo. Svi imaju odgovor na sva pitanja. Važnija su pitanja nego odgovori koji se daju.

- Mislim da je to jedno vrijeme u kojem živimo i s kojim smo se suočili. Potrebno je vratiti se etici, vjeri, promišljanju i dubljim analizama. Odbaciti površnosti, jer površnost je najgori oblik neznanja. Povratiti povjerenje u čovjeka kao takvog. Treba prihvatiti svog brata i pomoći mu. Ne treba se ustezati kada vidite da brat ili sestra nešto loše radi, nastojite otkloniti rukom a kada ne možete onda jezikom i makar prezirite to u srcu. Smatram da je potrebno kazati ljudima kada griješe, da griješe. Ali potrebno je kazati na jedan etički način. To mora biti kazano da se onaj kome se obraćamo potkloni, a ne da ga još dalje odgurnemo od toga i da ga još više izložimo nevoljama – savjetuje Kavazović.-U Kur’anu se kaže “Govorite ljudima lijepe riječi”. To je jedan od Kur’anskih principa. Mislim da smo zaboravili te velike poruke svetih knjiga. Potiskujemo ih. Velika je stvar imati u sebi snage da se s ljudima na lijep način ophodimo – ističe on.

Povodom negiranja genocida, osporavanja prava muslimana u BiH, ali i u svijetu, te ignorisanja svih dešavanja od međunarodne zajednice, reis kaže da to nije ništa novo. Već vijekovima traju negiranja Bošnjačkog naroda, i progona muslimana kao takvih.

- Iza nas su veliki nesretni događaji i zločini koji su se dogodili, rušenje džamija, potiranja svega što je muslimansko na ovom prostoru. Ne postoji drugi put nego borba sa ovim. Moramo se suočiti sa našim neprijateljima, sa našim strahovima. Moramo odlučnije nastupati. Moramo odlučnije ukazivati na zlo koje nam se čini. Zlo se neće povući ako se u njega ne upre prstom, ako se ne kaže “To je zlo”. Ono će se dalje širiti, napredovati. Ne znam koliko su Bošnjaci toga svjesni. Mi ovdje imamo jedno puzavičije zlo, koje s vremena na vrijeme, ponovo izbija i ponovo pravi veliko zlo Bošnjacima, muslimanima. Mi smo svedeni na jedan mali teritorij na kojim živimo. Očišćeni smo sa polovine teritorije BiH. U RS je ostao jedan mali broj ljudi, to su uzorci mali. Ono što mene zabrinjava je da nam se sada nudi jedan drugi koncept. Bošnjacima prijeti da sami sebe getoiziraju, jer ako oni ne budu puštali ovaj prostor, da drugi s Bošnjacima upravljaju, oni će sami sebe getoizirati. U nekoliko navrata sam slušao naše političare kako kažu: “Bošnjaci treba da prepuste jedan dio vlasti drugima, jer evropljani prepoznaju bolje te druge, koji nisu bošnjaci.” – pojašnjava reis.

Šta to znači za Bošnjake? Da mi ne trebamo biti Bošnjaci? Da sve drugima trebamo prepustiti? Ne trebamo uopće biti politički narod? I trebamo kazati: “Mi smo maksumi neki. Mi smo neki ljudi bez umjeća da vodimo društvo i procese” i da prepustimo drugima, pita se Kavazović.

- Ovih dana slušam dosta slične teze koje se postavljaju, da će Bošnjaci sebe getoizirati. Naprotiv, Bošnjaci se bore svim silama da se to ne dogodi. Moramo znati da oni koji predstavljaju narod moraju hrabrije i odlučnije prikazivati na zlo. Postoji politično zlo. Moramo na njega ukazivati. Moramo mobilizirati naš narod da uvijek bude spreman da se odupre tome. Bošnjaci moraju raditi više s drugima na profiliranju bosansko-političke nacije koja će stati iza države i koja će ovu državu osnažiti. Vidimo da postoji politička agresija na nju. Mladi ljudi moraju više učiniti da razumiju te procese. Neće ti procesi nikad prestati. Zabluda je što Bošnjaci misle da će prestati. Imamo svi na dnevnoj bazi velikodržavničke izjave koje prolongiraju velikodržavničke aspiracije na državu. Bošnjaci bi to moraju na dnevnoj bazi analizirati- govori on za Hayat.

Mnogo je podjela među Bošnjacima. Reis kaže da to nije nikako dobro. Podjele mogu biti kobne za nas i prijeteće za naš opstanak. Podjele su zastrašujuće. On je pozvao ljude da se dozovu pameti i postave prioritete.

MORA SE GRADITI POLITIČNA NACIJA

- Mora se graditi politička nacija. Neće se moći izgraditi ako Bošnjaci budu podijeljeni i posvađani. Bošnjaci su uvijek bili na neki način glavni proagonisti te ideje. Slabi Bošnjaci će naravno doprinijeti tome da neko ko atakuje na bosanskohercegovačko društvo, i onda će biti ohrabreni i osnaženi i onda će završavati svoj posao – kazao je gostujući na Hayatu.

U razgovoru za Hayat reis se osvrnuo i na naše obaveze prema domovini. Kako kaže domovini smo dužni da je čuvamo prije svega. Da je štitimo. Da unosimo svijest o njenom hiljadugodišnjem trajanju. Jako je važno da to u svakoj našoj kući bude prisutno, govor o BiH. Svejedno da li živjeli na prostoru BiH ili u dijaspori. Domovina je mjesto koje se sa sobom nosi. Jevreji su dobar primjer tome. Oni su svijest o Jerusalemu nosili gdje god su živjeli. To je nešto o čemu bi Bošnjaci morali povesti računa. Postoji Bosanska kuća koju moramo nositi u sebi i čuvati.

- Mi možemo pružiti otpor ovome o čemu smo govorili samo ako budemo imali dovoljno znanja o sebi i drugima i njihovim namjerama, i ako budemo imali dovoljno znanja o tome kako zaštititi institucije države. Nesretan sam na koji se način trenutno radi. Imamo jako puno univerziteta po selima i manjim mjestima. Upitno je sve to, na koji način tamo ljudi stiču diplome. Mora se uspostaviti nekakva mjera toga. Zato želim ohrabriti mlade ljude, ukoliko žele izgraditi bolji i pristojniji život moraju puno raditi, učiti i puno truda uložiti da bi se to dogodilo. Da bismo sačuvali domovinu moramo puno više raditi – rekao je Kavazović

Kraj razgovora iskoristio je da svim muslimanima i muslimankama čestita predstojeći mjesec ramazan, i da kaže da je najvažnije da je on mjesec posta i Kur’ana, te mjesec u kome naša bogobojaznost treba da se poveća i da se održava.

PRIHVATITE KUR’AN

- Dragi Bog je odredio neka sveta mjesta ali odredio je i neka sveta vremena, pa je ramazan učinio svetim vremenom za muslimane. U mjesecu ramazanu je objavio Kur’an. Apeliram na muslimane i muslimanke, one koje znaju čitati Kur’an na arapskom jeziku, da to učine iz ibadeta i da tome priđu kao ibadetu. A oni koji ne znaju čitati na arapskom, da Kur’an pročitaju na bosanskom – savjetuje naš gost.

Kako kaže, poruke koje Kur’an u sebi nosi su vječne poruke koji mogu pomoći čovjeku da svoj život uskladi sa Božijom riječju i da bude u Božijoj milosti. Kur’an čuva ljude, ali ne noseći ga kao hamajliju, nego čitajući ga. On nas tako može sačuvati od teških, bremenith vremena koja su uvijek izazovna. Uvijek je pred čovjekom izbor, put dobra i zla. Kur’an nam je kao na putu znakovlja, koji pokazuje u kojem bismo smjeru trebali ići.

- Muslimanima i muslimankama želim kazati da prihvate Kur’an i da ga čvrsto drže u svojim rukama u toku mjeseca ramazana – rekao je za Hayat Husein ef. Kavazović.

(Hayat / Patria)