Naime, 10. novembra 1993. godine, sa agresorskih položaja koji su se nalazili na području Nedžarića, ispaljene su tri minobacačke granate 82 mm, koje su pale na asfaltnu podlogu u ulici Žrtava fašizma kod broja 12 i ulici Ilije Engela kod broja 5.

Od eksplozija i rasprskavajućeg djelovanja granata smrtno su stradali: Elma Geko, Slavojka Govedarica, Semir Haseta, Amina Hećo, Ajdin Hodžić, Ibrahim Huskić, Vinko Lončar, Silvijo Mačorović i Božidar Šuka. U tom masakru teže i lakše je ranjeno još 38 građana.

Obraćajući se prisutnima u ime delegacije Kantona Sarajevo, Mirzet Sarajlić iz Ministarstva saobraćaja KS naveo je da ubistva i masakri građana širom Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nisu bili slučajni i to treba uvijek ponavljati kako plansko i sistematično ubijanje djece i građana Sarajeva ne bi bilo zaboravljeno.

Osvrnuvši se na sudske presude za zločine nad građanima Sarajeva, Sarajlić je podcrtao da je premalo osuditi par komandanata i političara samo za patnju svih građana Sarajeva tokom četiri godine opsade, a kamo li i za više od 12 hiljada ubijenih građana i djece, te više od 60.000 ranjenih.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. u izjavi za medije podsjetio je da je među devet ubijenih petero djece.

"Jučer se navršila 30. godišnjica ubistva djece na nastavi, ovdje danas obilježavamo godišnjicu ubistava koja su se dogodila već sljedećeg dana, dok su se djeca družila i igrala. Sve to govori da su zločinci tokom opsade ubijali građane, posebno djecu s namjerom da ubiju duh ovog grada", poručio je Grabovica, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

(Ajdin B.)