Naš sagovornik iznio je svoje mišljenje i o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koja bi ubrzo trebala biti razmatrana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, rekao šta misli o ponašanju trojkaša na federalnom i državnom nivou, te prokomentarisao skup regionalnih bošnjačkih političkih predstavnika koji je prije sedmicu dana na Ilidži organizovao jedan od lidera Trojke - predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković.

Rijetke su sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. A još rjeđe Doma naroda. Zašto je to tako?

Zukić: Istina je da se sjednice oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine rijetko održavaju. U proteklih godinu dana usvojeno je svega par zakona. Od tog broja one najvažnije, poput seta energetskih zakona, pripremila je prethodna Vlada, a neki od zakona ne bi bili usvojeni da nije bilo glasova opozicije.

Sve to govori o naglašenoj nefunkcionalnosti aktuelne vlasti u Federaciji, kako na nivou parlamentarne većine, tako i na nivou politika koje iza njih stoje. Stiče se dojam da je vladajuća koalicija najfunkcionalnija kada treba zadužiti Federaciju, gdje ćemo očigledno svjedočiti negativnim rekordima u ovoj godini.

Nema nikakvih prijedloga ni pozicije, niti opozicije za sazivanjem neke vanredne sjednice na kojoj bi bilo raspravljano o malignom i antidržavnom djelovanju političara iz Rs, ali i Srbije. Ili da eventualno nekim zaključkom apelujete na međunarodnu zajednicu oličenu u visokom predstavniku Christianu Schmidtu da smijeni Milorada Dodika i sve one koji podržavaju njegovu secesionističku politiku.

Zukić: Nažalost, u aktuelnoj poziciji su i oni koji su dio antidržavnih politika koje spominjete. Još je veći problem što su takvi prilično dominantni u odnosima između sadašnjih partnera u vlasti. Očigledno je gospodin Dodik neprikosnoveno najuticajnija figura u aktuelnoj vlasti na nivou države.

Gospodin Čović nije ono što je Dodik, ali je i on ključna osoba kad je u pitanju vlast na nivou Federacije. Dok su ostali partneri u vlasti, prije svega Trojka, uglavnom nemoćni u odnosu na spomenuti dvojac. Od takve pozicije ne može se očekivati da u ovom momentu efektivno stane na put antidržavnim politikama, niti da pozitivno odgovori na eventualne incijative opozicije koje bi išle u tom smjeru.

Kako gledate na najavljenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici? Smatrate li da će ona biti usvojena, kakav bi epilog mogla polučiti i zašto Dodik i Vučić konstantno ponavljaju da je ona uperena protiv srpskog naroda, a da će nakon njenog usvajanja doći do aktivnosti koje vode ka ukidanju Rs?

Zukić: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici šalje mnogo poruka iznimno važnih za Bosnu i Hercegovinu i sigurno otvara prostor za neka nova poglavlja u našoj historiji. Za nas je izuzetno važno opredjeljenje civiliziranog svijeta da ide u tom pravcu. Žalosti činjenica da se gotovo cjelokupna srpska politika ovako glasno opredijelila da bude na drugoj strani historije.

Ne mislim da je ovo usmjereno protiv srpskog naroda. Ali sigurno jeste protiv sistema koji su direktno ili indirektno presuđeni za genocid. I oni koji štite takve sisteme imaju razloga biti zabrinuti.

Koji je prema Vašem mišljenju najadekvatniji način borbe protiv Dodikovih tendencija za secesijom? Ni Vučić se više ne ograđuje od njegovih namjera, čak nasuprot tome govori da će Dodika podržati u svemu onome što on radi?

Zukić: Secesionističke težnje su toliko porasle da je u ovom trenutku izuzetno teško pronaći brz, efikasan i bezbolan način vraćanja stvari u normalne tokove. I tu prije svega vidim odgovornost onih koji su, svojim popuštanjem i nespretnošću, dozvolili da antidržavne snage ovoliko ojačaju.

Naravno, nije nemoguće popraviti stvari. Za početak, patriotske snage trebaju stati u jedan front. Još ranije sam govorio o potrebi formiranja koncentracione vlade, u kojoj bi bile sve parlamentarne probosanske političke stranke. Prvi korak u borbi protiv udruženih antidržavnih snaga trebao bi biti jedinstvo patriotskih snaga. Nakon toga, sigurno bismo mogli snažnije nastupiti prema onima koji su na bilo koji način usmjereni protiv Bosne i Hercegovine.

Vjerujem da bi takav široki bosanski patriotski front imao daleko veću snagu u institucijama, te bi postao ozbiljan i poštovanja vrijedan sagovornik u domaćim i regionalnim okvirima.

Stičete li dojam da među bošnjačkim i probosanskim političkim i intelektualnim elitama ne postoji dovoljno svijesti o tome u kolikoj se zapravo opasnosti nalazi budućnost i opstanak države Bosne i Hercegovine i praktično ponavljanje 1992-1995?

Zukić: Ponekad je teško shvatiti da neko s našim iskustvom iz 90-tih na ovaj način potcjenjuje aktuelnu opasnost po državu. Današnji protagonisti srpskih velikodržavnih politika su rekli i najavili ono što presuđenici za genocid nisu govorili početkom i tokom 90-tih. Osim toga, javno dobijamo upozorenja od visokih svjetskih dužnosnika, prije svih iz NATO-a i SAD, ali i drugih - koji ukazuju na moguće ugrožavanje mira u Bosni i Hercegovini.

Naše elite prebacuju jedna na drugu težište odgovornosti. Akademske elite na političke, opozicione na pozicione, aktuelne vlasti na prethodne i tako ukrug. Ne mislim da trebamo biti u strahu. Ali svi moramo biti svjesni svoje odgovornosti i obaveze da državu Bosnu i Hercegovinu učinimo snažnijom i spremnijom da se suoči sa svim potencijalnim opasnostima.

Kakvo je Vaše mišljenje o djelovanju Trojke na državnom i federalnom nivou vlasti? Stičete li dojam da oni uopšte nisu ni svjesni opasnosti onoga što rade Dodik i njegovi puleni, ali i Vučić sa kompletnom vlasti u Srbiji?

Zukić: Vjerujem da danas svi vide opasnost u Putinovom Dodiku. Pitanje je samo koliko ko vidi svoje odgovornosti u tome?! Od politike razgovora i kompromisa došli do najužarenije političke situacije otkako postoji ovako uređena Bosna i Hercegovina. I sad smo zatrpani jalovim medijskim osudama Dodika od strane zvaničnika Trojke, koje kao da su odobrene od koalicionih šefova iz SNSD-a i HDZ-a.

Mislim da antidržavnim politikama u izvjesnoj mjeri pogoduje stvaranje lažne slike u javnosti, kako i bosanske patriotske snage imaju svoje prekaljene političke borce koji drže stvari pod kontrolom, a zapravo je uglavnom riječ o "tigrovima od papira".

Na kraju ovog razgovora, kako gledate na Konakovićev skup bošnjačkih lidera na Ilidži?

Zukić: Da bismo govorili o statusu Bošnjaka moramo imati na umu našu trenutnu poziciju na nivou države i Federacije. Naime, u ovom trenutku u državnom Domu naroda samo jedan bošnjački delegat učestvuje u donošenju odluka, a na nivou federalnog Doma naroda preglasavaju se dvije trećine bošnjačkih delegata. Što znači da su klubovi Bošnjaka u domovima naroda izgurani u opoziciju i praktično razvlašteni.

Primjera radi, stavovi Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH su potpuno nebitni za aktuelnu vlast. Bošnjaci mogu i ne dolaziti na sjednice. Naš glas nikada u historiji Federacije u ovom domu nije bio ovako obezvrijeđen!

(NAP)