Očekuje li nas "divljanje" cijene hljeba: Uvoznicima draža skuplja strana pšenica od jeftinije domaće
Nakon što je na berzama došlo do rasta cijene pšenice, pa se tona, ovisno o kvaliteti, kreće od 220 do 280 eura, slijedom događaja postavlja se pitanje kako će se ovo poskupljenje reflektirati na Bosnu i Hercegovinu.
Da li će to imati posljedice na našu zemlju zbog činjenice da se pšenica u znatnoj mjeri uvozi iz drugih država, ali i kakve će biti cijene domaće pšenice, te da li je uopšte imamo dovoljno?
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže za Oslobođenje da poljoprivrednici ne mogu niti jednu trećinu pšenice da proizvedu za potrebe BiH, te da nije isključen rast cijena koji će svakako najviše osjetiti narod. On tvrdi da uvoznički lobi nipodaštava domaću pšenicu pravdajući to njenim lošim kvalitetom.
- Kao naša pšenica nije dobra, ali je otkupljena i izvezena u Makedoniju, na Kosovo, ali u suštini mislim da će cijene početi da divljaju, jer je nema dovoljno. Dosta toga se uvozi, jer nama kažu da naša pšenica ne valja. Zato smo mi kao udruženje tražili da se promijeni sortna lista, posebno idemo na hljebne sorte, ali neće narod. Radi reda sije za svoje potrebe, tako da mislim da će doći do pada proizvodnje pšenice najmanje za 40 posto. Zato će cijene da divljaju, a mi kao udruženje stalno apelujemo, bilo da su pšenica, meso, mlijeko ili drugi proizvodi u pitanju, da kad ne budemo imali svoje, narod će se prilagoditi onome što mu je servirano. I na kraju će opet građani platiti sve. Kad je njima dobro i šute, dobro je i nama proizvođačima, tvrdi Bakajlić.
Sličnog mišljenja je i predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo, koji tvrdi da taj skok neće uznemiriti poljoprivredne proizvođače, jer kod nas ionako preovladava monopol uvoznika.
- Uvoznici više vole plaćati skupu pšenicu iz uvoza, nego našu domaću. Naša je jeftinija, ali njima to ne valja, jer kao ne zadovoljava kvalitet. Malo ga lažu i šilje, jer naš uvoznik voli više uvozno nego domaće. U svakom slučaju, taj skok na berzama će se najviše odraziti na građane. Hljeb će poskupjeti, a nama ništa neće značiti, jer ćemo i dalje svoju robu davati jeftino, tvrdi on.
Vlasnik mlina “Pavlović” Čedomir Pavlović nam objašnjava da cijena berzanske pšenice prati tržišne cijene, te da ništa drastično ne bi trebalo da se desi kod nas.
- Pšenica je imala solidan rod, ali je manjak na svjetskom tržištu. Neće je faliti, ali ta cijena prati tržišnu vrijednost, ističe.
Dalje navodi da cijena brašna nije otišla gore, ali pekarski proizvodi jesu.
- Brašno u našem mlinu ima istu cijenu godinu, nije poskupjelo, čak je imalo blaga pojeftinjenja sa rabatom. Naša osnovna cijena brašna je bila 70 feninga, a imali smo kupce za sedam i pet posto rabata. Taj rabat će se sad nulirati i bit će trenutno 70, faktički poskupljenje za nekih pet posto. Očekujem do kraja godine poskupljenje od maksimalno 10 posto. U suštini, pekarski proizvodi ne bi trebali poskupljavati, jer su dostigli cijene, odnosno vrhunac su dostigle s početkom sukoba u Ukrajini. Počelo je sa koronom, pa onda ukrajinska kriza i cijene pekarskih proizvoda od tada nisu padale. Pekari ta poskupljenja pravdaju manjkom radne snage i većim platama, zaključuje Pavlović.
Ni ekonomski analitičar Admir Čavalić ne smatra da će berzanski rast cijena značajno utjecati na bh. tržište i ne očekuje neke veće promjene.
- Rast cijena pšenice kratkoročno se ne mora nužno osjetiti na bh. tržištu, međutim, dugoročno je već neka druga priča. Tad se stvara pritisak na povećanje cijena, zatim na zalihe i tu se već može osjetiti utjecaj, kazao je on, piše Oslobođenje.