PROSPERITET DRUŠTVA

Kao odgovor na to, vlade, industrije i ostale zainteresovane strane će morati inovirati politike, regulatorni okvir i tržište, sve s ciljem pouzdanog snabdijevanja električnom energijom. Ove promjene u elektroenergetskom sektoru vode novom elektroenergetskom sistemu budućnosti. To se odnosi i na BiH kao zemlju koja energetiku smatra ključnim stubom razvoja.

Promišljajući o toj budućnosti i neophodnoj tranziciji uz sagledavanje globalnih opredjeljenja i mogućih rješenja, Bosanskohercegovački komitet za velike električne sisteme (CIGRE) posebno ističe prioritete tranzicijskog procesa: sigurnost snabdijevanja električnom energijom, poboljšanje cyber sigurnosti i povećanje otpornosti na klimatske promjene zahtijevaju adekvatne odgovore.
- Riječ je o uspostavi jasne odgovornosti, poticajima i pravilima, provedbi redovne analize rizika u sistemu, poboljšanju spremnosti (ublažavanja rizika) cijelog lanca opskrbe električnom energijom, praćenje, registrovanje i podjela iskustava te naposljetku adekvatno odgovoriti na prekide ili napade, ističe Edhem Bičakčić, predsjednik tog komiteta.

Sigurno snabdijevanje električnom energijom ključno je za prosperitet društva. Teškoće izazvane pandemijom Covid-19 podsjećaju nas na presudnu važnost električne energije u svim aspektima života. Iako električna energija danas čini samo petinu ukupne finalne potrošnje energije, njezin udio raste. Trenutno, ovaj udio električne energije u finalnoj potrošnji je upola manji od udjela nafte.

U budućnosti se očekuje da će električna energija igrati veću ulogu u grijanju, hlađenju i transportu, kao i u mnogim digitalno integriranim sektorima poput komunikacija, finansija i zdravstva


Prema IEA (Međunarodna agencija za energetiku) scenariju održivog razvoja koji je urađen u skladu sa Pariskim sporazumom, trend rasta će se ubrzati, a električna energija bi mogla do 2040. godine premašiti naftu kao glavni izvor energije. Potražnja za električnom energijom, za samo 20 godina, povećaće se za oko 50 posto. Rast je uglavnom koncentrisan u privredama u razvoju. U budućnosti se očekuje da će električna energija igrati veću ulogu u grijanju, hlađenju i transportu, kao i u mnogim digitalno integriranim sektorima poput komunikacija, finansija i zdravstva. Upravo iz tog razloga bosanskohercegovački elektroenergetičari opravdavaju potrebu za jakim mjerama sigurnosti električne energije koje treba da budu preduslov za pravilno funkcionisanje modernih privreda.
Nove digitalne tehnologije pružaju nove mogućnosti za privredu, kao i pomoć u upravljanju ovim složenim sistemima, ali takođe izlažu elektroenergetski sistem cyber prijetnjama.
- Iako vlade i industrija koriste mjere za ublažavanje klimatskih promjena, prilagođavanje infrastrukture elektroenergetskog sistema utjecajima klimatskih promjena mora postati prioritet kako bi se očuvale njegova snaga i otpornost. Ovi trendovi zahtijevaju širi, sveobuhvatan pristup sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, čime se objedinjuju akcije poduzete na tehničkom, ekonomskom i političkom nivou. To se radi s ciljem maksimiziranja stepena kratkotrajne i dugoročne sigurnosti u kontekstu koji istovremeno uključuje energetsku tranziciju, cyber prijetnje i klimatske uticaje, naglašava Bičakčić.

ENERGETSKA TRANZICIJA

Dodao je da će energetska tranzicija prema čistoj energiji donijeti velike strukturne promjene u elektroenergetske sisteme širom svijeta. U IEA scenariju održivog razvoja prosječni godišnji udio varijabilnih obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji dostići će 45 procenata do 2040. godine.
Takav brzi rast varijabilnih obnovljivih izvora pomoći će ublažiti tradicionalne brige o sigurnosti goriva, ali će zahtijevati brzo povećanje fleksibilnosti elektroenergetskih sistema, prenosi Oslobođenje.


(Admir Oručević)