Svjetski mediji javljaju o padu svih glavnih indeksa na Wall Streetu, japansko tržište doživjelo je najveći pad ikada, pale su i berze u Južnoj Koreji, Tajvanu, Indiji, Australiji…

Na osnovu brojnih ranijih iskustava, kada od recesije strahuju velike ekonomije, šta da očekuju male zemlje, poput zemalja zapadnog Balkana?!

- U pitanju je završetak jednog ciklusa ekonomskog rasta, ali i usporavanje ekonomske aktivnosti zbog djelovanja restriktivnih monetarnih politika centralnih banaka, prije svega SAD i EU, u borbi protiv inflacije. Nagli rast kamatnih stopa usporio je ekonomije, potrošnja će u većini zemalja stagnirati, a inflacija padati. Sve velike zemlje idu prema stagnaciji - pojašnjava za “Avaz” ekonomski analitičar Damir Novotny.

On ne vidi razloge za pretjerani strah, posebno u BiH i Hrvatskoj, te očekuje da centralne banke smanje kamatne stope, a time i opasnost od naglog pada ekonomskih aktivnosti. Nedavna odluka Evropske centralne banke već daje pozitivne efekte.

- Njemačka u ovom trenutku ima slobodnih milion radnih mjesta, pa je izglednija stagnacija izazvana nedostatkom radne snage. Američka ekonomija je u dobrom stanju, ali su neke vrijednosti bile “prenapuhane”, pa tu treba očekivati korekcije - dodaje Novotny.

Kad je riječ o padu izvoza bh. ekonomije, Novotny smatra da je to posljedica smanjene potražnje u Evropi, ali i unutrašnjih problema. Primjera radi, zbog rasta kamata Njemačka doživljava pad u sektoru gradnje, pa je za pola godine izdato 40 posto građevinskih dozvola manje iako joj fali dva miliona stanova.

- Nove proizvode koje traži njemačko tržište nemaju ni Hrvatska ni BiH. Vjetroelektrane koje se grade u Hrvatskoj se ne proizvode ovdje, moraju se uvoziti iz Njemačke, Italije ili Španije. Dakle, nedostaje nam strukturalnih promjena u postindustrijskom vremenu, prilagođavanje novom tipu industrijske proizvodnje - Industrija 4.0. To je nedostatak BiH i Hrvatske, dok Srbija još ima naglasak na niskoj cijeni rada. BiH to više ne može, u BiH nema jeftine radne snage, jer je ona blizu velikih tržišta i za nekoliko sati je u Hrvatskoj, za tri u Sloveniji i Austriji - ističe Novotny.

S padom dionica na svjetskim berzama podudario se i slobodan pad tržišta kriptovaluta, koje je za 24 sata “olakšano” za čak 270 milijardi dolara. Bitkoin je od nedjelje do ponedjeljka ujutro zabilježio najveći jednodnevni pad od novembra 2022. godine. Vrijednost najzastupljenije kriptovalute pala je za 13 posto. Ethereum je istovremeno izgubio blizu četvrtine svoje vrijednosti.

Iako riskiramo zaostajanje za savremenim svijetom, pitanje povjerenja u digitalne valute i nešto što stoji u elektronskom, a ne šuška u običnom novčaniku ili džepu, još je otvoreno, bez obzira na to što se predstavljaju kao “novac budućnosti”, piše Avaz.

(Sead M.)