Uruapan del Progreso, "glavni grad avokada", smješten je među blagim brežuljcima koje sve do horizonta prekrivaju plantaže  avokada. Stabla se zelene na podnevnom suncu čak i ovih zimskih dana. U centru tog grada u centralnom Meksiku, u kojem živi 300.000 stanovnika, sve djeluje veoma mirno. Stariji ljudi razgovaraju na klupi pored crkve, a žene indogenog porijekla prodaju male drvene igračke... Ali taj mir je samo prividan.

Uruapan je posljednjih godina postao jedan od najopasnijih meksičkih gradova. Samo 2018. godine tu se dogodilo 297 ubistava. To podsjeća na ratno stanje. Veća je vjerovatnoća u Uruapanu biti ubijen, nego pogoditi četiri tačna broja na lotu.

Silvija Martinez tačno zna šta je tome uzrok... Ovo nije njeno pravo ime, ali ona želi da ostane anonimna. Menadžerka je u jednoj velikoj firmi koja se bavi izvozom avokada i iz koje svakog dana put SAD kreću desetine kamiona s tim voćem.

"Posljednje ubistvo dogodilo se prije dvije nedjelje. Jedan nakupac je pronađen mrtav pored svog automobila", objašnjava Martinezova. Teško zadržava suze. Ona gotovo svakodnevno može da računa s tim da bi i na njenim vratima mogao da se pojavi neko s automatskim oružjem. Ona je rođena u tom kraju i tu je, priča, nekad bilo mirno. "Ali sada su narkosi preuzeli kontrolu u gradu. Onaj ko se tome suprotstavi   njega ubiju."

U meksičkoj saveznoj državi Mičoakan, u kojoj se nalazi i Uruapan, uzgaja se 40 odsto kompletne svjetske proizvodnje avokada. Najveći dio izvozi se u SAD. Godine 2018. Meksiko je sjevernom susjedu izvezao avokada u vrijednosti od 2,7 milijardi američkih dolara. Kilogram tog voća u Uruapanu košta 1,4 dolara i to je otprilike pet avokada. U supermarketu s druge strane granice cijena je 1,30 dolara po komadu.

Količina novca koji se u toj trgovini obrće nije izmakla pažnji narkokartela. Sukob između trenutno najjačeg kartela u Meksiku, Halisko Nueva Generasion, i kartela Los Vijagras odavno je u Mičoakanu eskalirao, objašnjava Havijer Oliva, politikolog s meksičkog Nacionalnog univerziteta UNAM. Njihov glavni posao i dalje je proizvodnja i prodaja kokaina, marihuane i različitih tableta, ali, kaže Oliva, konkurencija je sve veća. "Umjesto da kao nekad sve kontrolišu četiri velika kartela, sada u Meksiku imamo 250 kriminalnih organizacija."

To znači da je borba za teritoriju i nove izvore prihoda sve žešća. U to spadaju krađa nafte, pljačkaški prepadi, prostitucija, trgovina ljudskim organima, reketiranje… I avokado!

Globalni apetit za novom superhranom posljednjih godina naprosto je eksplodirao. Prema zvaničnim podacima, samo u Njemačkoj je između 2008. i 2018. prodaja avokada povećana pet puta. Ako na Instagramu ukucate riječ "avokado", naći ćete više od deset miliona postova. Stručnjaci za ishranu hvale veliku količinu vitamina u plodu, a biljne masnoće su navodno dobre za prevenciju dijabetesa i moždanih udara, piše DW. 

Hajp u vezi s avokadom počeo je u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1994. su SAD, Kanada i Meksiko potpisali sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA. Njime su utvrđena tržišna pravila na području na kojem živi 500 miliona ljudi. Do tada je avokado bio samo rijetka poslastica u gurmanskim restoranima, a onda je odjednom mogao da se kupi u svakoj samoposluzi. Danas svaki Amerikanac prosječno pojede 3,2 kilograma avokada godišnje.

Izrael Kuevas je taj bum neposredno doživio. Taj uzgajivač avokada sa zelenom kapom na glavi i njegovanim brkovima pokazuje nam svoju plantažu veliku kao 10 fudbalskih igrališta. "Imamo nekoliko berbi godišnje, oko 600 kilograma po drvetu. Prije 20 godina prinos je bio samo pola od toga", kaže 44godišnjak. Vulkansko tlo i vlažna klima omogućavaju veći prinos nego bilo gdje na svijetu. I dugo je to tako išlo bez problema. "Ali onda su došli ljudi s pištoljima. Moj šef mora danas da plaća reket  kao i svi drugi ovdje", kaže Kuevas. U borbama kartela za prevlast sve češće stradaju i sasvim nevini ljudi.


(Lejla Trle)