Sjedinjene Američke Države, prema mišljenju brojnih, su bili naši najveći saveznici tokom proteklog rata i agresije na našu zemlju. Pitanje je koje bi zemlje danas bile saveznici Bosne i Hercegovine u slučaju nekih novih sukoba. Kada kažemo saveznici, mislimo na ekonomsku, vojnu i administrativnu podršku.

Ko bi nam pomogao u slučaju novog rata?

Za Source.ba portal su govorili Sifet Podžić, predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, potom Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentu BiH i načelnik Policijske stanice Tešanj tokom rata, politički analitičar Adnan Huskić, te Miro Lazović, član ratnog Predsjedništva RBiH.

"Kada govorimo o saveznicima BiH, dakle ne Bošnjaka, Srba ili Hrvata, nego BiH kao zemlje, možemo govoriti o najjačim zemljama EU, te SAD. Prijateljstva među državama uglavnom nema, ono što postoji jesu interesi. Sve te zemlje i koje ulažu u BiH gledaju u nju kao na nešto na čemu treba raditi. Mnogo je skuplje neko novo prekrojavanje granica na Balkanu ili neka nova destabilizacija ovog kraja. Samo budala može reći da se mogu desiti mirne promjene granica u BiH. Prvo treba razgraničiti šta su to savezništva, a koja ne podrazumijevaju da te zemlje nisu prijatelji etničkih elita. To je nešto sasvim drugo, to vam je ono da Bošnjaci uvijek igraju na kartu Turske, ali i je pitanje da li je to prijateljstvo", kaže za Source.ba portal Adnan Huskić.

"BiH u svakom slučaju svoju nezavisnost i cjelovitost može braniti i sama, a sa druge strane i uz pomoć dosadašnjih prijatelja BiH koji su tu bili do sada, a tu prije svega mislim na SAD koje su i garant ovakve BiH, jer je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH. SAD trebaju da brane svoje projekte koji su instalirani u BiH", kaže Miro Lazović.

"U slučaju rata u BiH mi smo predstavnici koji vode odbrambeni rat. Naši saveznici su svi oni koji su sljedbenici istine i borbe za očuvanje demokratskih vrijednosti u svijetu. Ne moraju to isključivo biti Turci ili Amerikanci. Svaka zemlja gleda i svoj interes u svemu tome. Ne treba zaboraviti na emotivne veze i pomagače, jer smo sa Turcima emotivno vezani. Ipak, na kraju nam ostaje da se borimo sami za sebe", poručuje Šemsudin Mehmedović.

"Najveću podršku i najvećeg saveznika imamo u zemljama NATO-a, ali prije svega u SAD-u. Oni su nam istinski saveznici, svi ostali tu imaju neke svoje lične interese", kaže za naš portal Sifet Podžić.

Turska kao stvarni prijatelj ili samo "prijatelj iz interesa"

Godinama unazad se uvijek govorilo o Turskoj kao bratskoj zemlji Bosne i Hercegovini i kao velikom savezniku naše zemlje. Ipak, postavlja se pitanje koliko je ta "ljubav" istinita i šta bi sve Turci napravili kako bi pomogli BiH u slučaju novog sukoba na Balkanu.

"Mislim da bi Turska igrala značajnu ulogu u smirivanju tenzija jer je ona jedna od značajnijih zemalja NATO-a. Ono što je loše je da se odnosi prema tim zemljama grade ili održavaju samo etničke elite. Turska je naklonjena Balkanu i BiH. Jednako tako posmatram i na odnos RS-a sa Rusijom. Radi se o tome da imate jednog čovjeka koji kapitalizira kompletne odnose i tako pravi svoju ličnu promociju. Radi se o Dodiku i to je jasno kao dan. Hrvatske elite su u BiH, također, uspjele od dosadašnjeg blagonaklonog saveznika Njemačke okrenuti protiv sebe. To nisu pravi odnosi, to nisu odnosi država. Ovdje se održavaju vrlo intenzivni odnosi sa pojedinim grupama ljudi u pojedinim zemljama, to dakle nisu odnosi među državama", kaže Adnan Huskić.

"Ja na sve to gledam kao na kolonijalni odnos. Uglavnom imamo trgovinske deficite uključujući i samu Tursku. Kada hoćete da vidite kako neko nekoga snažno podržava, onda pogledate kako to rade SAD sa Izraelom, pa ćete vidjeti koliko se novca upumpava tamo, koji se navodno ne smije koristiti na okupiranim teritorijama, ali je to obična floskula za raju. Ta neka partnerstva iskorištava samo domaća politička elita. Pitajte ljude ovdje šta im je bitnije, da imaju novca za sebe i svoju porodicu, ili da im tamo neko priča kako će braniti Bošnjake kada to bude trebalo, kako će neki drugi uvijek stajati iza RS-a ako bude trebalo i slično. Kako više izaći iz tog kolonijalnog mentaliteta koji je ovdje prisutan 500 godina?", kaže Adnan Huskić, politički analitičar, za Source.ba portal.

"Turska kao moćna zemlja neće biti po strani, ona će i svojim udjelom pomoći. Ipak su to hipotetička pitanja, tako da je teško pričati o tome ili vjerovati u to da se ovdje nešto sprema", kaže Miro Lazović.

"Očekivati nešto veliko od Turske u ovom trenutku nije realno, jer Turska ima i svoje probleme, jer je okružena sa mnogo svjetskih problema. Sve zavisi od situacije u kojoj se ona nalazi. Međutim, kada pogledate investicije u BiH, mi smo imali snažniju podršku od Austrije, Njemačke ili Italije, nego što je to bila Turska. Turska odlično poznaje situaciju u BiH i to ne treba zanemariti", riječi su Šemsudina Mehmedovića.

"Trenutna situacija u Turskoj je neriješena i komplikovana, i oni imaju veoma mnogo problema. Pitanje je na šta će sve to izaći i kako će se okončati ta kriza oko Sirije, koja se tiče i same Turske. Uz dužnu zahvalnost Turskoj u vrijeme agresije na BiH, vidimo da kod Turaka uglavnom preovladaju ekonomski interesi, što se vidi po ulaganjima na Balkanu. Ne bih se baš mnogo oslanjao na Tursku u tom nekom pogledu", kaže Sifet Podžić.

Amerikanci nam najviše pomogli u ratu

Prema mišljenju naših sagovornika, u agresiji na BiH najviše su nam, od svih drugih zemalja, pomogle Sjedinjene Američke Države. U njima možemo tražiti i danas najozbiljnijeg saveznika.

"BiH je u vremenima raspada Jugoslavije bila mnogima trn u oku, prije svega susjednim zemljama, Srbiji i Hrvatskoj. Mirovni pregovori sa početka rata su bili u režiji moćnih evropskih zemalja i povremenog uključivanja SAD-a. Evropske zemlje nisu bile u stanju da riješe pitanje BiH, a nakon toga se 1994. godine u sve uključila Amerika. SAD su tada pokazale da su moćna zemlja, da su sposobne da zaustave rat u BiH, te je Amerika uvijek bila na strani multietničke BiH, za razliku od nekih evropskih zemalja koje su smatrale da BiH treba podijeliti. Moja zamjerka SAD-u je ta da nije znala prepoznati da ustavno rješenje iz Dejtona nije stabilno rješenje. Bez obzira na sve to, SAD su dužne da brinu o BiH, kao što su to radile i u vrijeme agresije na našu zemlju", kaže Miro Lazović za Source.ba portal.

"Najviše nam je pomogla Amerika, pa onda neke evropske zemlje. Finansijski su nam pomagale i te zemlje sa Bliskog istoka. Najveću podršku, a svakom smislu, smo ipak imali od strane SAD-a. Siguran sam da bi nam Amerikanci opet najviše pomogli, jer se njihovi ciljevi poklapaju sa našim političkim ciljevima. To je ključna svjetska sila koja ima najznačajniji utjecaj na sva dešavanja u svijetu", poručuje Šemsudin Mehmedović.

"Dokaz za sve nam je agresija na BiH. Ne možemo računati na Evropu, jer ona nema to neko zajedništvo. Definitivno jedino možemo računati na SAD. Oni su nam bili najveći saveznici tokom agresije na BiH. Rat ne bi bio zaustavljen da se u priču nisu umiješale SAD, koje su u sve unijele i Veliku Britaniju, kao najvećeg američkog saveznika na tlu Evrope", kaže Sifet Podžić za Source.ba portal.

Novinar: Haris Ahbabović