Među ostalim razlozima zbog kojih žene "ne mogu" da ostvare karijeru naučnika, akteri istraživanja ističu "nedostatak samopouzdanja" - 25 posto, kao i manjak kompetitivnosti /19 posto/ i ambicije /15 posto/. 

Kada su anketirani upitani kako zamišljaju osobu koja se bavi naukom, 54 posto njih odgovorilo je da je istraživač muškarac. 

Oko 60 posto anketiranih smatra da su muškarci prikladniji za posao vrhunskog naučnika, dok 69 posto smatra da su žene prikladnije za posao u vezi sa komunikacijom i društvenim sektorom. 

Čak 51 posto anketiranih žena smatra da su muškarci prikladniji za bavljenje naukom, a 66 posto vjeruje da ženama nedostaju određene vještine za rad u oblasti nauke. 

Samo 39 posto ispitanih smatra da su za posao vrhunskog naučnika prikladnije žene.

Istraživanje francuskog instituta OpinionWay, sprovedeno u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji, pokazuje da većina anketiranih muškaraca, ali i žena, smatra da nježniji pol nije u stanju da se ozbiljno i u većem broju bavi naukom. 

Tokom 1990. godine u cjelokupnoj istraživačkoj naučnoj zajednici bilo je 26 posto žena, a dvadeset godina kasnije /2010. godine/ ženski udio "porastao" je na 29 posto - dakle samo za tri posto. 

Od 1901. godine samo tri posto Nobelovih nagrada za nauku dodijeljeno je ženama. 

(SRNA)