Milun Zogović bit će potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, a Maja Vukićević ministrica saobraćaja. Glavni odbor Pokreta Evropa sad jednoglasno je podržao rekonstrukciju Vlade. Iz te stranke ocjenjuju da će vlast biti stabilnija i efikasnija, a odlučeno je da Milutin Butorović bude ministar bez portfelja. U Vladu ulazi i Bošnjačka stranka.

Kako saznaje RTCG, ovoj stranci će pripasti pet resora i mjesto potpredsjednika Vlade. U pitanju su mjesto potpredsjednika Vlade za vanjsku politiku, ministra vanjskih poslova, ministra za socijalnu brigu, brigu o porodici i demografiji, ministra dijaspore, ministra rudarstva, nafte i plina i ministra za regionalni i institucionalni razvoj i nevladin sektor. Izvjesno je da će mjesto ministra vanjskih poslova pripasti lideru Bošnjačke stranke Ervinu Ibrahimoviću.

Ko je šta dobio u najbrojnijoj Vladi Crne Gore?

Kao što je spomenuto, lider stranke Ervin Ibrahimović pokrivaće mjesto potpredsjednika Vlade i ministara vanjskih poslova. Za Bošnjačku stranku opredijeljeno je i pet ministarskih mjesta – za dijasporu; socijalnu i brigu o porodici i demografiji; zatim rudarstva, nafte i gasa; kao i za regionalni investicioni razvoj i saradnju sa nevladinim organizacijama.

Ovi resori formiraće se uglavnom razdvajanjem postojećih ministarstava.

Ulazak Bošnjačke stranke bio je na udaru opozicije upravo zbog DF-a. Opozocija je podsjetila da se jedan od lidera tog saveza Milan Knežević zaklinjao da neće podržati ulazak BS-a u novu vladu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Socijaldemokrata Nikola Zirojević pozvao je poslanike BS-a da skinu cvijet sa revera za žrtve Srebrenice jer, kako je rekao, njihov ulazak u Vladu vrijeđa svaku žrtvu genocida.

“Zaboravile su se suze majke Srebrenice, skandiranje “Nož, žica, Srebrenica” i pjesma “Plaču bule i leleču Turci”, poručio je opozicioni poslanik Nermin Abdić.

Ibrahimović je rekao da će ta stranka, uprkos svim kritikama, biti jača na sljedećim izborima ali i da će nastaviti dosadašnju politiku.

Dok aktuelna Vlada ima pet potpredsjedničkih i 19 ministarskih mjesta rekonstrukcijom će biti uvećana za osam članova, odnosno ukupno 32. Time će postati među najbrojnijima je u Evropi.

Po popisu iz 2023. godine, Crna Gora ima 620.000 stanovnika.

U Vladi ostaje devet članova Pokret Evropa sad premijera Spajića, šest Demokrata, dva prosrpske Socijalistička narodna partija i tri albanske nacionalne stranke.

Novi ministri iz proruskih stranaka

Tako će novi ministar prostornog planiranja i urbanizma biti Slaven Radunović, koji smatra da je Crna Gora bila srpska kroz čitavu istoriju a da je “Kosovo Srbija, i da će tako da ostane”.

Ovaj potpredsjednik Mandićeve stranke takođe je protivnik NATO, u koji je Crna Gora ušla 2017, dok je DF bio u opoziciji.

“Kad dođe neka drugačija vlada na vlast u Crnoj Gori, slobodno izabrana, koja će da misli drugačije, postoje vrlo prosti mehanizmi da najteramo NATO da nas zamoli da izađemo”, izjavio je 2017. godine Radunović nakon prijema Crne Gore u Alijansu.

Snažno je branio Mandićev odlazak na Vučićevu proslavu izborne pobjede.

Ispred partije je 2017. bio na proslavi dana Republike Srpske, praznika koji je u Bosni i Hercegovini proglašen neustavnim jer diskriminiše građane tog bh. entiteta koji nisu Srbi.

Na proslavi neustavnog dana RS bio je i budući potpredsjednik Vlade za obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.

On je 2022, dvije godine nakon smjene s vlasti procrnogorske Demokratske partije socijalista (DPS), izjavio da “u novim okolnostima Crnogorci i Egipćani treba da osnuju svoje nacionalne savjete”. Time je Crnogorce izjednačio sa nacionalnom manjinom u sopstvenoj državi.

Novoizabrani potpredsjednik Vlade je 2021. Fakultet za crnogorski jezik i književnost nazvao”antinaučnom ustanovom, koja je nastala kao hir bivšeg DPS režima”.

“Da bi se udovoljilo režimskom poslušniku koji želi da stvara nekakav novi jezik u duhu koncipiranja nekog novog identiteta Crne Gore”.

Aleksić je 2004. za himnu Crne Gore rekao da “veliča fašizam”.

Predložena ministarka saobraćaja Maja Vukićević, funkcionerka stranke Milana Kneževića, u dva je navrata bila potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Kao šefica crnogorske delegacije u Komitetu te organizacije, bila je protiv da Kosovo postane članica Savjeta Evrope, iako je Crna Gora 2008, u vrijeme vlasti DPS Mila Đukanovića priznala Kosovo.

Da je odluka Crne Gore da prizna Kosovo “odluka tiranije a ne demokratije” smatra njen partijski kolega Milun Zogović, predloženi potpredsjednik Vlade.

Kada je Crna Gora 2017. ušla u NATO ocijenio je da je predaja ratifikacionih dokumenata u Vašingtonu zapravo finalna predaja zemlje i građana na upravu toj Alijansi.

Predložena ministarka turizma Simonida Kordić iz Mandićeve stranke bila je pravna konsultantkinja u Timu odbrane i zastupanja optuženih pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

Nevladina organizacija CeMI je 2021. objavila da je Kordić među deset odsto birača iz Herceg Novog koji imaju prebivalište u drugoj državi.

Tada je kazala da je od 2002. glasala samo u Herceg Novom i da će tražiti ispravku ukoliko nekom greškom ima prebivalište mimo crnogorskog.