On je na konferenciji za novinare citirao riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Moskva reagirati istom mjerom uoči krize u vezi s nuklearnim raketama srednjeg dometa - INF, prenosi agencija Tass.

- Predsjednik je naglasio da u slučaju da SAD, nakon što je odustao od dogovora i time uklonio prepreke, počne koristiti rakete još uvijek zabranjene u bilo kojem dijelu svijeta, i Rusija će zadržati pravo da, gdje god se ti projektili SAD-a pojave, postavi svoje u istoj oblasti -  kazao je Lavrov.

On je rekao da to nije izbor Rusije, već Sjedinjenih Američkih Država, za koje se čini da osjećaju nelagodu zbog razvoja svijeta u kojem se oblikuje novi nekolonijalni, neimperijalistički sistem međunarodnih odnosa bez ultimatuma.

Pored toga, Lavrov je istakao da Rusija nikada nije odbacila nijedne pregovore usmjerene na jačanje strateške stabilnosti.

 - Nećemo, međutim, opterećivati naše američke kolege ovim pitanjem. Oni su svjesni naših prijedloga, pa kada budu dovoljno sazreli, dobrodošli su - zaključio je Loavrov, prenosi Al Jazeera.

Američki predsjednik Donald Trump i državni sekretar Mike Pompeo su 1. februara rekli da će Washington suspendirati svoje obaveze nametnute ugovorom o INF-u, počevši od 2. februara, i da će u roku od šest mjeseci istupiti iz sporazuma ako Rusija nastavi da se ne pridržava dogovora.

Ruski predsjednik odgovorio je na isti način, rekavši da će Moskva suspendirati sporazum iz doba Hladnog rata.

Štaviše, rekao je ministrima da ne iniciraju razgovore o razoružanju s Washingtonom, naglašavajući da SAD treba postati "dovoljno zrela" za pravedan i smislen dijalog.

Sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa - INF između bivšeg Sovjetskog saveza i SAD-a potpisan je 8. decembra 1987. godine i stupio je na snagu 1. juna 1988. godine.

Kada je 1992. došlo do raspada SSSR-a, sporazum je postao multilateralan i s bivšim sovjetskim republikama - Bjelorusijom, Kazahstanom i Ukrajinom, kao nasljednicama.

Ugovor INF obuhvatio je raspoređene i neraspoređene kopnene rakete kratkog (od 500 do 1.000 kilometara) i rakete srednjeg dometa (od 1.000 do 5.500 kilometara).

(Fena / Haris Ahbabović)