Ovaj plinovod počinje u Anapi na ruskoj obali i proteže se više od 930 kilometara ispod Crnog mora prije nego što dođe do Kijikoja u Turskoj, zaobilazeći Ukrajinu.

Turska je jedan od najvećih potrošača ruskog plina. Rasprave o Turskom toku bile su odgođene nakon što je Turska oborila ruski borbeni avion u blizini tursko-sirijske granice u novembru 2015. godine.

Obje strane poboljšale su međusobne odnose pola godine nakon tog incidenta, a radovi na izgradnji Turskog toka počeli su u maju 2017. Prva sekcija, koja će biti inaugurirana danas, namijenjena je snabdijevanju turskog tržišta, a druga bi trebala snabdijevati južnu i jugoistočnu Evropu ruskim plinom. Izgradnja plinovoda odvija se uz snažan otpor i protivljenje američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Putin u Tursku dolazi nakon jučerašnje iznenadne posjete Damasku, gdje se sastao sa svojim saveznikom, sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom. Iako Moskva i Ankara podržavaju suprotstavljene strane u sirijskom sukobu, one su uspjele postići sporazume o prekidima vatre i uspostavi zajedničkih vojnih patrola u toj državi.

Različite interese Turska i Rusija imaju i u Libiji. Dok Turska podržava međunarodno priznatu Vladu nacionalne sloge (GNA) i postepeno šalje svoje vojne jedinice, dok Rusija podupire suparničku administraciju sa sjedištem u istočnoj Libiji prevođenu generalom Khalifom Haftarom.

S druge strane, Turska je razbjesnila svoje NATO saveznice u prošloj godini nabavkom ruskih naprednih raketnih sistema S-400 tipa zemlja-zrak uprkos prijetnje američkim sankcijama, prenosi agencija dpa.


(Fena/Admir Oručević)