Rijetki samoubilački bombaški napadi desili su se u trgovačkom kvartu Bab al-Sharqi u centru Bagdada, u jeku povišenih političkih napetosti oko planiranih prijevremenih izbora i teške ekonomske krize. Lokve krvi pekrile su beton na prometnoj pijaci skupa s komadima obuće i odjeće, dok su preživjeli tumarali u haosu nastalom nakon napada.

Niko nije odmah preuzeo odgovornost za napad.

Iračka vojska saopćila je da je najmanje 28 ljudi ubijeno i 73-oje je ranjeno u napadu i da su neki od ranjenih u teškom stanju. Bolnički i policijski zvaničnici koji su tražili da ostanu anonimni saopćili su da je ubijeno najmanje 27 ljudi i 60 je ranjeno.

Iračko ministarstvo zdravstva objavilo je da su sve bolnice u prijestonici mobilizirane kako bi liječile ranjenike.

Napad se desio dok su snage sigurnosti proganjale dvojicu bombaša samoubica koji su detonirali svoje eksplozive na pijaci u blizini trga Tayaran, saopćio je vojni portparol Yahya Rasool.

To su prvi samoubilački napadi u tri godine koji su imali za cilj prometni bagdadski trgovački kvart. Samoubilački bombaški napad desio se u istom kvartu u 2018., kratko nakon što je ondašnji premijer Haidar al-Abadi proglasio pobjedu nad džihadistima Islamske države.

Niko nije odmah preuzeo odgovornost za današnji napad, ali je Irak u posljednjim mjesecima zabilježio napade i džihadista Islamske države i pripadnika naoružanih milicija.

Milicije redovno napadaju američko vojno prisustvo u Iraku raketama i minobacačima, posebno oko teško utvrđene Zelene zone u kojoj se nalazi američka ambasada u Bagdadu. Tempo napada usporio se, ipak, otako je neformalno primirje proglašeno od proiranskih oružanih grupa u oktobru.

 Stil današnjih napada sličan je onima koje su džihadisti izvodili u prošlosti. Radikalna grupa rijetko je, međutim, u mogućnosti da prodre u prijestonicu otkako su je protjerale iračke snage i koalicija pod američkim vodstvom u 2017.

Dvostruki bombaški napadi uslijedili su nekoliko dana nakon što se iračka vlada jednoglasno usuglasila oko održavanja prijevremnih izbora u oktobru. Premijer Mustafa al-Kadhimi objavio je u julu da će prijevreneni izbori biti održani kako bi se udovoljlo zahtjevima antivladninih demonstranata.

Demonstranti su izašli na ulice u desecima hiljada u prošloj godini kako bi tražili plitičke promjene i okončanje divljajuće korupcije i loših usluga. Više od 500 ljudi poginulo je u masovnim demonstracijama kada su snage sigurnosti koristile bojevu municiju i suzavac da rastjeraju masu.

Irak se također suočava s teškom ekonomskom krizom izazvanom niskim cijenama nafte koje su prinudile vladu na interne pozajmice i riskirale su smanjenje deviznih rezervi. Centralna banka Iraka devalvirala je irački dinar za 20 posto u prošloj godini kako bi udovoljila obavezama povećane potrošnje, prenosi AP.


(Fena)