"Bude li Izrael prijetio napadom na iranska nuklearna postrojenja i namjeravao vršiti pritisak na Iran, revizija nuklearne doktrine i politike Islamske Republike i sporazum o dosadašnjim načelima moguć je i zamisliv", rekao je komandant za nuklearnu sigurnost Ahmad Haghtalab, prenosi novinska agencija Tasnim.

Dosad je iransko vodstvo naglašavalo da im nije cilj stvaranje nuklearnog oružja i da se njihov domaći nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe.

No Iran je u subotu pokrenuo svoj prvi izravan napad na Izrael, kao odmazdu za još nepotvrđen izraelski napad na kompleks iranske ambasade u sirijskom glavnom gradu Damasku u kojem su, između ostalih, ubijena dva generala.

Napetosti rastu, a Izrael je obećao uzvratiti udarac, prijeteći gađanjem iranskih vojnih objekata i izazivajući zabrinutost da bi sukob mogao dalje eskalirati u sveobuhvatni rat. Iran je posljednjih godina razvijao svoje nuklearne objekte, tvrdeći da služe isključivo u civilne svrhe.

Nakon dugotrajnih pregovora zbog zabrinutosti da bi Teheran mogao izraditi nuklearno oružje, Iran je 2015. potpisao nuklearni sporazum kojim se drastično ograničava obogaćivanje urana i ovlašćuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za provedbu strogih provjera.

Sjedinjene Države su se odonda povukle iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Teheran je počeo obogaćivati uran i približio se čistoći urana prikladnoj za proizvodnju oružja kao i ograničio inspekcije IAEA-e.

Nedavno su bivši vodeći iranski političari nagovijestili da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.

Bivši direktor iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi odbacio je sumnje da zemlja ima vojne namjere, upitan o tome u dva nedavna intervjua.

"Ne namjeravamo proizvoditi nuklearno oružje... da namjeravamo, to bismo najavili", rekao je. Salehi je, međutim, rekao i da je IAEA izrazila zabrinutost da Iran ima tehničke mogućnosti za izradu nuklearne bombe.

Iran trenutno obogaćuje uran do razine čistoće od 60 posto. Za nuklearno oružje potrebna je razina veća od 90 posto.

Kritičari su ranije izrazili sumnju u civilnu upotrebu tako visoko obogaćenog urana. Salehi je svoje tvrdnje pravdao fetvom, vjerskim pravnim mišljenjem, koje je izdao iranski vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei.

U njoj je šef iranske države zabranio oružje za masovno uništenje. Hamnei ima posljednju riječ u svim strateškim pitanjima u Iranu.

Iran je ranije rekao da u izravnom napadu na Izrael u subotu nije upotrijebio svoje najmodernije oružje.

Teheran je poslao projektile i skupine bespilotnih letjelica na Izrael kao odgovor na napad na Damask. Izraelska vojska uspjela je presresti gotovo svo oružje, uz pomoć saveznika.

Visoki oficir iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC) rekao je da u napadu Tehrana nisu korištene njihove najsuvremenije rakete.

"Koristili smo staro oružje minimalne snage protiv cionističkog neprijatelja", rekao je u četvrtak brigadni general Amir Ali Hadžizadeh, komandant zračno-svemirskih snaga, citirala je agencija Tasnim.

Prije godinu dana IRGC je predstavio četvrtu verziju svoje rakete srednjeg dometa Horamšar, koja može biti opremljena bojevom glavom od 1.5 tona. Za još jednu raketu koja nije raspoređena, Sedžil, smatra se da može dosegnuti Izrael za oko sedam minuta.

Iran često predstavlja nove vrste oružja, a stručnjaci često ne mogu neovisno potvrditi tvrdnje o njihovim sposobnostima. Iranski državni mediji objavili su da su u napadu na Izrael korištene rakete srednjeg dometa Emad i Heibar Šekan. Ispaljena je i krstareća raketa Paveh.

(Ajdin B.)