Ovo upozorenje je Zelenski izrekao tokom razgovora s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trump. 

Zelenski je kazao da će se Ukrajina ili "pridružiti nekoj vrsti saveza" ili "će biti prisiljena nastaviti s nuklearnim oružjem". 

- Vjerujem da me Tramp čuo i rekao da je to pošten argument - rekao je Zelenski, kako prenosi Newsweek.

Ukrajinski predsjednik je ovo izgovorio u Briselu, gdje se sastao s čelnicima EU kako bi predstavio "plan pobjede" u ratu s Rusijom.

Novi glavni sekretar NATO-a Mark Rutte je održao konferenciju za medije, u kojoj se suzdržao od potpunog odobravanja plana, rekavši da "plan sadrži mnoga politička i vojna pitanja" koja treba pažljivo ispitati. 

Zelenski je jasno dao do znanja da je podrška NATO-a ključna za opstanak Ukrajine. Put Ukrajine prema članstvu u NATO-u napreduje, ali još nije rezultirao službenom pozivnicom. Sve zemlje članice vojnog saveza moraju dati svoj pristanak na primitak novog člana.

Na nedavnim sastancima na vrhu, poput onih u Vilnjusu 2023. i Vašingtonu ranije ove godine, NATO je ponovno potvrdio svoju predanost budućnosti Ukrajine u savezu. 

Jens Stoltenberg, bivši glavni sekretar NATO-a, na samitu u Vašingtonu ponovio je da je "budućnost Ukrajine u NATO-u", dodavši da je njezin put u članstvo "nepovratan". Kremlj je, pak, širenje NATO-a na istok koristio kao izliku za svoju invaziju na Ukrajinu.

Ukrajina je posljednjih mjeseci pojačala svoje napore kako bi osigurala više podrške Zapada. Iako su zemlje članice NATO-a pružile vojnu pomoć, obavještajne podatke i finansijsku podršku do sada nisu Ukrajini ponudile punopravno članstvo.

Zemlje poput Poljske, baltičkih država i nekih drugih članica iz istočne Europi snažno podržavaju prijem Ukrajine. Međutim, kod većine postoji oklijevanje, koje proizlazi iz zabrinutosti oko izazivanja većeg sukoba s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je zaprijetio NATO-u "katastrofalnim posljedicama" povezanim s korištenjem nuklearnog oružja.

U međuvremenu, Ukrajina jača bilateralne veze s pojedinim članicama NATO-a. Ranije u četvrtak, Kijev je potpisao sigurnosni pakt s Grčkom, osiguravajući time dodatnu vojnu i humanitarnu pomoć. 

Eventualno nastojanje Ukrajine za nuklearnim naoružavanjem predstavlja značajno odstupanje od prethodne odbrambene politike. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je naslijedila jedan od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, ali 1994. pristala je demontirati svoje nuklearne zalihe prema Budimpeštanskom memorandumu u zamjenu za sigurnosna jamstva Zapada, koja su uključivala i rusko jamstvo.

Sada, s dvoipogodišnjom agresijom Rusije i kršenjem tog sporazuma, mnogi u Ukrajini postavljaju pitanje je li odustajanje od nuklearnog oružja bila pogreška.

(Ajdin B.)