Zbog visoke učestalosti malignih oboljenja i njihove visoke stope smrtnosti rak je prozvan epidemijom modernog doba. 

Predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su da će do 2040. godine broj oboljelih od malignih bolesti znatno porasti i biti negdje blizu 30 milijuna, a od tog 16 milijuna će, nažalost, umrijeti.  

U BiH, pak, ne postoji jedinstven registar za maligna oboljenja, pa se ne može sa sigurnošću odrediti egzaktan broj oboljelih.

V.d. predstojnice Klinike za onkologiju SKB Mostar prim. doc. dr. sc. Inga Marijanović ističe kako se broj pacijenata s malignim oboljenjima nije smanjio ni za vrijeme epidemije koronavirusa te smatra da se veliki broj pacijenata nije javio iz straha od tog virusa.

- Bojimo se da u konačnici neće biti manji broj novooboljelih u proteklom razdoblju, nego manji broj novodijagnosticiranih, što će imati za posljedicu veliki broj osoba s možda, većim tumorima i u konačnici lošijim preživljenjem - zabrinuta je dr. Marijanović.

 Maligne bolesti imaju zajedničke faktore rizika (pušenje, konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, UV zračenje, neodgovorno spolno ponašanje itd.).

Na veliki broja karcinoma moguće je utjecati upravo sprečavanjem tih faktora tj. sprečavanjem početka bolesti primarnom prevencijom: održavanjem poželjne tjelesne težine, primjerenom prehranom, dovoljnim unosom voća i povrća, redovitom tjelesnom aktivnošću, promjenama u spolnom ponašanju i smanjenom izloženošću karcinogenima u okolišu te izbjegavanjem duhana i alkohola.

Zbog toga je u cilju javno-zdravstvenih kampanja doprijeti do što većeg broja građana kako bi podigli razinu općeg znanja o malignim oboljenjima, te potaknuli građane na usvajanje zdravih životnih navika i obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda.

- Uz primarnu prevenciju, rano otkrivanje raka, odnosno probir, ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv raka jer se ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem može bitno smanjiti smrtnost od raka - upozorava dr. Marijanović.

(Fena)