Na današnji dan prije 22 godine, Bosna i Hercegovina se pridružila Vijeću Europe, najstarijoj europskoj instituciji osnovanoj s ciljem jačanja suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promocije ljudskih prava i temeljnih sloboda, te demokracije i vladavine prava.
Ova institucija sa sjedištem u Strasbourgu podsjetila je na pridruživanje BiH 24. aprila 2002. godine, naglasivši kako svih 46 zemalja članica radi zajedno na promociji ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Inače, Ured Sekretarijata Vijeća Europe otvoren je u Sarajevu u aprilu 1996. godine, na osnovu Aneksa 6 (Sporazum o ljudskim pravima) Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, potpisanog u Parizu 14. decembra 1995, po kojemu je trebalo da doprinese osnivanju Komisije za ljudska prava Bosne i Hercegovine, pomogne instituciju Ombudsmana za ljudska prava, te imenuje inostrane sudije shodno Aneksima 4 i 7 Dejtonskog sporazuma.
U palači Saint James u Londonu potpisan je 5. svibnja 1949. Statut, kojim je osnovano Vijeće Europe. Statut je potpisalo deset zemalja: Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Prva sjednica održana je u Strasbourgu, koji je postao i stalnim sjedištem Vijeća. Odmah na početku donesena je i prva velika konvencija – Europska konvencija o ljudskim pravima, potpisana u Rimu 4. studenoga 1950.
Vijeće Europe prva je međunarodna organizacija osnovana nakon Drugoga svjetskog rata, a njezine su glavne zadaće jačanje demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona u zemljama članicama. Sastoji se od tri glavna tijela: Komiteta ministara, koji donosi odluke; Parlamentarne skupštine, savjetodavnog tijela, i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti, sa zadatkom jačanja demokratskih ustanova na lokalnom planu.
Između 1949. i 1970. još je osam zemalja pristupilo Vijeću: Grčka, Island, Turska, Njemačka, Austrija, Cipar, Švicarska i Malta. U tom razdoblju organizacija je postupno ustanovljavala i razvijala svoj ustroj i glavna tijela. Prvo javno saslušanje Europskog suda za ljudska prava održano je 1960. Prva veća politička kriza u Vijeću nastala je 1967. vojnim pučem u Grčkoj, koja je ponovno primljena tek nakon pada diktature 1974.