Stopa rasta globalnog stanovništva usporava se, ponajviše zbog smanjenja stope fertiliteta, koja je drastično pala u Evropi, Americi i Aziji, dok su stope u Africi još uvijek iznad četiri djece po ženi, ali također opadaju.

Indija je nedavno pretekla Kinu kao najmnogoljudnija država, dok se očekuje da će se populacija Kine smanjivati zbog niske stope fertiliteta. Projekcije sugeriraju da će Indija dostići 1,7 milijardi stanovnika do 2060. godine, nakon čega će uslijediti pad.

Od pobrojanih država u 2024. godini, najmnogoljudnija je Srbija sa 6,7 miliona stanovnika. Slijede je Hrvatska sa 3,9 miliona, Bosna i Hercegovina sa 3,2 miliona, Slovenija sa 2,1 milion stanovnika, Sjeverna Makedonija ima 1,8 miliona stanovnika, Kosovo 1,7 miliona, a Crna Gora oko 638.000. To znači da na području bivše Jugoslavije u 2024. godini ukupno živi 20-ak miliona stanovnika, pokazuju podaci UN-a.

U Evropi se predviđa smanjenje populacije sa 745 miliona u 2024. na ispod 600 miliona do 2100. godine. Ova tendencija posebno je izražena u zemljama bivše Jugoslavije, gdje se očekuje da će se broj stanovnika gotovo prepoloviti.

Prema UN-ovim projekcijama, Srbija će do 2100. imati 3,7 miliona stanovnika. U Hrvatskoj će živjeti 1,7 miliona manje ljudi i brojat će 2,1 milion stanovnika.

Bosna i Hercegovina će ‘izgubiti’ 1,8 miliona stanovnika i imat će 1,36 miliona stanovnika. Sjeverna Makedonija će imati gotovo milion manje stanovnika, a UN procjenjuje da će u državi tada živjeti 863.000 ljudi.

Procentualno najmanje stanovništva će izgubiti Slovenija i u 2100. godini će imati 1,6 miliona stanovnika – prema projekcijama više od Bosne i Hercegovine, koja u 2024. ima znatno veći broj stanovnika.

Kosovo će imati gotovo 600.000 stanovnika manje i brojat će više od milion stanovnika.

Crna Gora, koja prema procjenama UN-a danas ima 638.000 stanovnika, će prepoloviti broj stanovnika do 2100. godine, pa se procjenjuje da će u toj državi živjeti 326.019 stanovnika.