Ona se obratila na svečanoj akademiji povodom 30. godišnjice Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, kojoj su prirustvovali reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, muftije, članovi Rijaseta i Sabora, drugi zvaničnici Islamske zajednice, zvaničnici Republike Slovenije i Grada Ljubljane, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica, diplomatskog kora i javnog života u Sloveniji.

Govoreći o ovom jubileju Islamske zajednice, predsjednica Slovenije je ocijenila da on ima šire značenje i da je nedvojbeno dio veće priče.

„Ovih 30 godina samo je noviji dio bogate historije koja seže daleko u prošlost, prije 1994. godine kada je Mešihat osnovan. To je nastavak stoljetnog prisustva muslimana na slovenskim prostorima, jer vaši korijeni sežu do historijske prekretnice, izgradnje džamije u Logu pod Mangartom, koja je još 1917. godine predstavljala simbol suživota. Muslimani su kroz historiju učestvovali u oblikovanju bivše zajedničke države i značajno doprinijeli i osamostaljenju Slovenije, čime su postavili čvrste temelje za nastavak suživota i zajedničkog razvoja“, izjavila je predsjednica Pirc Musar.

Dodala je da je druga polovina prošlog stoljeća bila snažno obilježena dugogodišnjim naporima za izgradnju džamije u Ljubljani. Kako je istaknula, taj proces nije bio jednostavan.

„Izgradnja druge džamije nije bila samo fizička gradnja, već je to bilo i političko i društveno pitanje, u vezi kojeg sam uvijek imala jasno mišljenje. Slovenski prostor prošao je kroz proces evolucije: od nesigurnosti, strahova i nesuglasica, do trenutka kada smo džamiju prihvatili kao svoj dio, kao doprinos ljepoti našeg kulturnog krajolika. Njeno prisustvo u našem glavnom gradu dokazuje put kojeg smo prošli kao društvo. Danas, na ovoj svečanosti, zaista potvrđujemo rast i uspjeh Islamske zajednice u Republici Sloveniji“, naglasila je ona.

Poručila je da muslimani nisu samo članovi vjerske zajednice, već i važni kreatori međukulturnog dijaloga i sudionici otvorenog i uključujućeg društva koji osjećaju odgovornost prema zajedničkoj budućnosti.

„Dok slavimo uspjehe našeg društva, istovremeno se prisjećamo i njegovih padova, ali nažalost, ne možemo zanemariti ni realnost u kojoj živimo“, kazala je ovom prilikom.

Navela je da u svijetu postoji čak 55 ratnih žarišta, gdje patnja, strah i nesigurnost svakodnevno ugrožavaju živote nevinih ljudi - Ukrajina, Bliski Istok, a posebno Palestinci u Gazi, prolaze kroz brutalne napade, zbog čega je život tamo nemoguć.

„Broj civilnih žrtava, među kojima su nažalost i djeca, zastrašujuće je velik. Zbog toga sam zabrinuta i znam da nisam jedina, jer je granica uobičajenog ratnog sukoba davno pređena - zakoračili smo u mračno, prijeteće, nehumano i brutalno područje genocida. Čovječanstvo je kroz historiju već okusilo najtamnije oblike zla - holokaust, Ruandu, genocid u Srebrenici. Takve užase savremeni svijet ne bi smio dopustiti, ali ih ipak dopušta. Možemo samo nemoćno gledati kako su Ujedinjeni narodi paralizirani, gdje se humanost gazi vetom, najčešće samo dvije stalne članice Vijeća sigurnosti“, izjavila je ona.

Dodala je da se pored svega ovoga, danas suočavamo i sa zabrinjavajućim trendom relativizacije historijskih činjenica i prepravljanja historije, što predstavlja dodatnu opasnost za mir i sigurnost u svijetu.

„Zato je u ovim kriznim vremenima uloga vjerskih predstavnika još važnija. Vaša sposobnost i volja da dotaknete srca i potaknete ljude na poštovanje ljudskog dostojanstva su neprocjenjive. Danas, kada ste ovdje okupljeni predstavnici najvećih vjerskih zajednica u Sloveniji i šire, pravi je trenutak da vas na to podsjetim i zamolim da svojim vjernicima uvijek pomažete i potičete ih da šire saosjećanje i dobrotu u zajednici“, kazala je Pirc Musar.

Unatoč teškim vremenima i izazovima s kojima se suočavamo, inspirativno je vidjeti da postoje projekti i pojedinci koji nisu ravnodušni prema tim pitanjima, nastavila je ona. Smatra da to dokazuje da ni u najmračnijim vremenima nada i solidarnost nisu izgubljeni.

„Drago mi je što se Republika Slovenija može pohvaliti čvrstim političkim stavom u osudi genocidnih politika i ideologija, čime šalje jasnu poruku da kršenja ljudskih prava ne smiju ostati nekažnjena. Posebno sam ponosna što su Republika Slovenija, slovenska Karitas i Fundacija Danila Türka, koja je već ranije brinula o palestinskoj djeci i pomagala im u oporavku, omogućile rehabilitaciju desetero djece iz Gaze u URI Soča. Zahvalni smo i volonterima Islamske zajednice, koji svojim dobrovoljnim radom animiraju djecu, čime im uljepšavaju dane i donose svjetlo u njihove živote“, naglasila je predsjednica.

Akcentirala je da Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu oduvijek povezuje snažna prijateljska veza, koja se ogleda u međusobnoj podršci, te da je posebno tokom rata 90-ih godina Slovenija pokazala svoju prijateljsku i humanitarnu stranu kada je prihvatila oko 70.000 izbjeglica čime su te veze dodatno ojačane.

„Danas se Bosna nažalost, suočava s novim iskušenjem - razornim poplavama koje su pogodile područje Jablanice. Brojne porodice ostale su bez krova nad glavom, a neki su u toj nesreći izgubili svoje najmilije. Pred stanovnicima Jablanice i okolnih mjesta je dug i zahtjevan put obnove, koji će zahtijevati mnogo upornosti, ali i solidarnosti“, kazala je ona.

Poručila je „svim prijateljima iz Bosne i Hercegovine - da je Slovenija uz vas“.

„U ovim teškim vremenima stojimo uz sve one koje je ova katastrofa pogodila i pomoći ćemo vam ne samo da obnovite porušene kuće, već ćemo se potruditi da vam vratimo i nadu koju su mnogi izgubili. Na današnjoj svečanosti želim podsjetiti da će sljedeće godine biti 30 godina od genocida u Srebrenici. Tamo ću biti, jer osjećam da moram biti, tamo ću biti, jer želim da se i u Sloveniji prisjetimo 8372 žrtve, 8372 pojedinca koja su izgubila život zbog surovosti drugog čovjeka“, kazala je predsjednica Republike Slovenije.

Muftiji, članovima Islamske zajednice uputila je čestitke povodom jubileja, te iskazala zahvalnost što doprinose razvoju Slovenije.

„Uspjesi i padovi, teški i lijepi događaji su dio naših života. Historiju niko nikada ne može promijeniti, sadašnjost i budućnost mogu oblikovati naši odnosi, pomoć i solidarnost u teškim vremenima, kao i zajedničko obilježavanje lijepih trenutaka. Danas, ovaj tren. Ono što je bilo jučer, vrijedi sjećanja, ono što će biti sutra, ne znamo, ali možemo pomoći da budućnost oblikujemo tako da nam bude lijepo, ugodno i prijateljski. Samo takvi odnosi daju smisao životu i stvaraju osjećaj sigurnosti. Danas, dakle, ne slavimo samo prošlost, već i budućnost“, zaključila je ona, prenosi agencija MINA.