Glavnog pregovarača sa Evropskom unijom mora se odrediti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine a ne u skladu sa kolokvijalnom političkom voljom bilo koje političke stranake ili koalicije. Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Edin Forto nemaju nikakva ovlaštenja da učestvuju u procesu izbora glavnog pregovarača. Samo Konaković koji je ministar vanjskih poslova, na osnovu procedure propisane zakonom ima određenu ulogu!”, saopćio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, piše Istraga.ba

Proces pregovora i imenovanje pregovaračkog tima, koji podrazumijeva i glavnog pregovarača, nužno je voditi skladu sa Ustavom BiH i Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine temelji se na članu V Ustava Bosne i Hercegovine i isto je u nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Evropske integracije su segment vanjske politike i predstavljaju isključivu nadležnost BiH. Nadalje, član III/1. Ustava Bosne i Hercegovine utvrđuje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine te kao prvu nadležnost, između ostalih, utvrđuje vanjsku politiku. Član IV/4. definiše da je Parlamentarna skupština BiH, između ostalog, nadležna za: a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine prema ovom ustavu; d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.

Pored Ustavom definisanih nadležnosti, Zakon o postupku zaključivanja i izvšavanja međunarodnih ugovora uređuje postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora. Član 7. Zakona utvrđuje da „u pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Osnove služe kao okvir za vođenje pregovora i sastavni su dio Odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora.

Član 8. Zakona utvrđuje da tokom pregovora delegacija Bosne i Hercegovine ne može odstupiti od utvrđene osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora.

Dakle, iz navedenog jasno proizilazi da je isključivo Predsjedništvo BiH nadležno za usvajanje Odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora (u ovom slučaju će to biti Ugovor o pristupanju EU), a samim tim i imenovanje delegacije za pregovore BiH sa EU, a nikako Kolegij za EU integracije ili neko drugo tijelo u okviru mehanizma koordinacije. Predmetni Ugovor o pristupanju će biti potrebno ratificirati nakon okončanog procesa pregovora u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora gdje glavnu ulogu, shodno Zakonu, imaju Predsjedništvo BIH i Parlamentarna skupština

BiH, a nikako Kolegij za evropske integracije ili neko drugo tijelo u okviru mehanizma koordinacije.

Potrebno je posebno skrenuti pažnju da članovi delegacije za pregovore mogu biti isključivo službenici državnih institucija, a nikako nižih nivoa vlasti jer je vanjska politika nadležnost državnih institucija. Kao vrlo vjerovatan argument za uključivanje nižih nivoa vlasti u delegaciju BiH za vođenje pregovora može biti da posebna poglavlja pravne stečevine EU (npr. poljoprivreda, okoliš, itd.) spadaju u nadležnost entiteta/kantona. Međutim, BiH pregovara vanjsku politiku BiH u oblasti poljoprivrede, vanjsku politiku BiH u oblasti okoliša, itd, jer aktivnosti na međunarodnom planu može preduzimati isključivo država tj. njeni nadležni predstavnici, a nikako administrativno teritorijalne jedinice u BIH. Ispunjavanje međunarodno preuzetih obaveza, na koje se država obavezala, je unutrašnja stvar BiH.

Shodno naprijed navedenom, potrebno je tražiti očitovanje/informaciju od Vijeća ministara BiH i /ili Ministarstva vanjskih poslova BiH u kojoj je fazi Odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o pristupanju Bosne i Hercegovine u EU kako bi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine izvršilo svoju zakonsku obavezu.

Podsjetimo, čelnici vladajučće koalicije dogovorili su u Banjoj Luci da glavni pregovarač BiH sa EU mora biti Srbin, pozivajući se na načelo rotacije koja nije propisana nijednim aktom.

(NAP)