Turneju je započeo u Dubrovniku na sastanku s čelnicima zemalja jugoistočne Europe pa se sastao u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, u Rimu s premijerkom Giorgiom Meloni, a u petak ga je primio i papa Franjo.

Dugo očekivani i iznimno važan summit čelnika NATO-a u američkoj vojnoj bazi Ramstein u Njemačkoj je, pak, odgođen jer je američki predsjednik Joe Biden zbog prijetnje uragana Milton morao ostati kod kuće.

Kako piše talijanski list Corriere della Sera, pojačani vanjskopolitički angažman Zelenskog odražava njegovo uvjerenje da je sada vrijeme za traženje rješenja koje Ukrajinu neće baciti na koljena i izložiti novoj agresiji Rusije u budućnosti. "U oktobru, novembru i decembru imamo stvarnu priliku pogurati situaciju prema miru i trajnoj stabilnosti", napisao je ukrajinski predsjednik na X-u. "Stanje na terenu stvara priliku za odlučnu akciju za okončanje rata najkasnije do 2025. godine", dodao je.

Ove riječi Zelenskog, napominje talijanski list, moraju se dobro protumačiti. Zelenski, kako se navodi, vrlo dobro zna da je rujan bio mjesec najvećih teritorijalnih gubitaka za Ukrajinu od prve polovice 2022. godine, odnosno početka agresije Vladimira Putina. Moskva je u septembru osvojila najmanje 468 četvornih kilometara koje je, po procjenama, platila gubicima od oko hiljadu ljudi dnevno, što ubijenih, što ranjenih.

U ovoj fazi rata, ukrajinske snage su brojčano nadjačane u ljudstvu i opremi na cijelom frontu u Donbasu. Upad u rusku regiju Kursk početkom augusta, pak, ima neke paradoksalne posljedice - neki od ciljeva operacije bili su demonstracija sposobnosti Kijeva da preuzme inicijativu na terenu svojim zapadnim saveznicima, podizanje morala ukrajinskog naroda i vojnih snaga i poticanje partnera na isporuku više oružja i novčanih sredstava.

Sada se značajan broj elitnih ukrajinskih brigada našao u određenoj mjeri ‘zarobljen‘ na ruskom teritoriju i ne može doći u pomoć suborcima duž linije dodira u Donbasu. U Kijevu vjeruju da bi napuštanje Kurska bilo još skuplje u smislu ukrajinskih života nego ostanak tamo, zato što se strahuje da bi ruske snage izvršile udar na ukrajinske brigade koje bi se premještale s ruskog teritorija u prekograničnu ukrajinsku regiju Sumi.

Plan koji Zelenski predlaže Europljanima, navodi Corriere della Sera, ima svoju logiku, diktiranu pritiscima rata. S vojnog aspekta, ukrajinsko vodstvo čeka jesenske kiše kako bi onemogućili daljnje napredovanje Rusa do decembra, a za tri mjeseca Kijev očekuje još hiljade projektila.  Zelenski sada želi uvjeriti Europljane na političkoj razini. On zna da se nikada neće moći službeno odreći okupiranih teritorija jer je to nešto što bi bilo previše nepopularno za bilo kojeg ukrajinskog političara.

Međutim, kako navodi talijanski list, ukrajinski predsjednik bi bio spreman na prekid vatre duž trenutačne linije fronta - ali bez priznavanja nove službene granice - u zamjenu za neke zapadne obveze i jamstva. U prvom redu, sigurnosno jamstvo Sjedinjenih Država, po uzoru na ono koje su Amerikanci dali Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima. U Rimu, Parizu i Berlinu, pak, Zelenski bi želio čuti uvjeravanja o brzom ulasku u Europsku uniju, što bi Ukrajini dalo perspektivu napretka.

No, sve to neće biti lako postići jer Vladimiru Putinu, kako ističe Corriere della Sera, nisu dovoljni teritoriji koje je već oteo - kremaljski diktator prije svega želi destabilizirati Ukrajinu i politički je u potpunosti kontrolirati.

Prenoseći pisanje talijanskog lista, njemački Bild pita se suočava li se zapravo Zelenski s brutalnim kompromisom s kremaljskim voždom, naglašavajući navode Corriere della Sera da je Zelenski spreman na prekid vatre duž sadašnje linije bojišnice kao senzacionalnu vijest.

Također se odmah navodi da je Kijev tako nešto odmah demantirao - kako piše Bild, savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak, na X-u je, između ostalog, napisao da takav koncept ne postoji.

Prema njegovim riječima, koje odražavaju početni i nepromjenjivi stav Zelenskog, dok Rusija ne izgubi rat, ne može biti učinkovitih sigurnosnih jamstava. No, prema pisanju Wall Street Journala, kako prenosi Bild, visoki dužnosnici SAD-a i EU-a smatraju da plan ukrajinskog predsjednika ne pokazuje jasan put do pobjede Ukrajine. Umjesto toga, glavni je cilj ukinuti ograničenja na korištenje zapadnih projektila dugog dometa.

Zemlja je trenutačno pod golemim pritiskom ruskog agresora na istoku i Rusi na dijelu bojišnice potiskuju ukrajinske snage. S druge strane, Ukrajina trenutačno ne može povratiti vlastiti teritorij - Kijevu nedostaje oružja i vojnika. Roman Kostenko, tajnik ukrajinskog Odbora za odbranu, čak je upozorio da vojska uskoro više neće moći nadoknaditi gubitke.

Prema WSJ-u, Kijevu je također jasno stavljeno do znanja da bi potpuna pobjeda Ukrajine protiv Rusije koštala stotine milijardi dolara, a to je nešto što si ni Washington ni Europa ne mogu priuštiti, ističe Bild. Istovremeno, visoki američki dužnosnici govore o daljnjoj potpori, ali više ne o tome da bi Ukrajina mogla povratiti sve svoje teritorije, od čega Zelenski ne odstupa. Također, mijenja se i raspoloženje Ukrajinaca, od kojih je, prema istraživanju Kijevskog instituta za sociologiju, oko 33 posto spremno ustupiti teritorij za mir.

Sergej Sumlenny, direktor berlinskog think tanka European Resilience Initiative Center, za Bild je upozorio da Rusija ima objektivan interes da uništi Ukrajinu kao državu. "Čak ni sporazum to neće promijeniti. Da bi se rat stvarno zamrznuo, u Ukrajini se mora izgraditi golem vojni potencijal kao sredstvo odvraćanja", zaključio je Sumlenny, piše Jutarnji list.

(Ajdin B.)