On je time, piše TAZ, želio stvari dovesti pred svršen čin. Međutim, do sada mu je, između ostalih, protivriječila misija Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE). I to se vjerovatno neće uskoro promijeniti.

Već regulisana pitanja

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ocijenio, pojašnjava se dalje u tekstu, da izborni zakon entiteta Republike Srpske reguliše pitanja, koja su već regulisana Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prenosi nadležnosti Centralne izborne komisije BiH na njoj podređenu entitetsku izbornu komisiju. Time se istovremeno neki dijelovi izbornog zakona na državnom nivou proglašavaju nevažećim.

Kritike u vezi s Dodikovim izbornim zakonom su uputili i predsjedavajući OSCE-a Ian Borg i generalna sekretarka Helga Maria Schmid. Oni su ocijenili da etabliranje paralelnih struktura podriva opštu sigurnost i stabilnost zemlje i protivno je ustavnom poretku BiH.

U berlinskom listu se navodi i da u odluci Ustavnog suda od 24. jula stoji da se mora razjasniti da li Narodna skupština RS ima ovlaštenja da zadire u pitanja koja su već regulisana na državnom nivou i da ih na drugi način reguliše. Ustavni sud BiH je saopštio i da bi primjena takvog Izbornog zakona Republike Srpske “ozbiljno potkopala ulogu Centralne izborne komisije BiH” kao i da bi, pred predstojeće lokalne izbore, “nanijela nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti i ugrozila legitimnost izbornog procesa”.

Izborni propisi

Ustavni sud ističe da izborni propisi predstavljaju jedno od ključnih područja za osiguranje slobodnih, fer i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana, a BiH se trenutno priprema za lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra, piše TAZ.

U sada važećem Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, pojašnjava autor teksta, ugrađene su mjere protiv izborne prevare, koje su donesene nakon iskustava s posljednjih izbora, posebno nakon očitih izbornih manipulacija na posljednjim entitetskim izborima u korist Dodika, što je dovelo i do reakcije visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH osigurao da izbori u oktobru budu transparentniji i kontrolisaniji.

„Ipak, Dodiku su još uvijek odškrinuta vrata. Ova mjera, kako se navodi u odluci suda, ne prejudicira konačnu odluku o ustavnosti zakona u entitetu. Konačnom odlukom sve bi se moglo promijeniti. Dodik sada pokušava da diskredituje nezavisne strane članove Ustavnog suda i da ih se riješi. ´Stranci žele uništiti Dejtonski sporazum´, izjavio je Dodik nedavno, otkrivajući svoje prave namjere: staviti šume i rudna bogatstva u državnom vlasništvu pod svoju kontrolu“, zaključuje se u tekstu njemačkog lista Tageszeitung.

(Sead M.)