Europsko vijeće za međunarodne odnose, paneuropska think-tank organizacija koja se bavi analizom vanjskopolitičkih i sigurnosnih pitanja u Europi upozorava da se Dodikov napad na suverenitet i teritorijalni integritet BiH dešava u vrijeme dok Europska unija i Sjedinjene Države “užurbano traže kompromis za članstvo Ukrajine u NATO savezu.”

“Dodik je izveo puč protiv Ustavnog suda BiH – najvišeg tijela za tumačenje i provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Potpisao je zakon prema kojem odluke suda nisu primjenjive u Republici Srpskoj, prijeti referendumom o odcjepljenju od BiH i poziva na stacioniranje vojnika EU i NATO na međuentitetskoj liniji razgraničenja kako bi se spriječio sukob,” navodi se u tekstu, prenosi N1.

Saveznički odgovor
NATO saveznici stavili su BiH na dnevni red samita u Vilniusu kao jednu od tri “ranjive države” uz Moldaviju i Gruziju, napominju iz ove organizacije, dodavši da “kako bi zaustavili scenarij Transnistrije koji se pojavljuje u BiH, moraju hitno povećati troškove eskalacije za Dodika.”

“Nakon sastanka u Vilniusu, ministri vanjskih poslova Kvinte trebali bi jasno dati do znanja da se o mandatu suda, s njegovim trenutnim oblikom i članstvom, uključujući europske suce, ne može pregovarati. Osim onoga što su do sada učinili, EU i zemlje članice trebale bi biti spremne blokirati sva financiranja EU Dodikovoj vladi – koja se financijski bori s nagomilanim dugovima – i uvjetovati bilo kakve isplate poštivanjem Dejtonskog sporazuma”, ističe se, prenosi N1.

Analitičari dodaju kako bi EU i SAD trebali Dodiku zaprijetiti “većim međunarodnim nadzorom zbog nedopuštenog financiranja, korupcije i nepotizma u Republici Srpskoj.”

“Američko ministarstvo financija trebalo bi pritisnuti svoje europske kolege, posebno Austriju i Cipar, da istraže nezakonito financiranje povezano s Dodikovim poslovnim mrežama.”

Također, ističe se, EU bi trebala razmotriti proširenje mandata Ureda javnog tužitelja EU na BiH kao dio pristupnih pregovora, ali i pojačati pritisak na određene EU članice.

“SAD bi trebale pritisnuti Dodikovu saveznicu Mađarsku, ali i Poljsku i Hrvatsku, da podrže sankcije EU protiv Dodika. EU bi trebala pojačati prisutnost EUFOR-a u BiH dodatnim trupama, uključujući iz Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi odvratila bilo kakve pokušaje odcjepljenja. NATO bi trebao signalizirati svoju spremnost da preuzme EUFOR ako Rusija blokira obnovu misije EU-Althea u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru”, smatraju stručnjaci.

Šta Dodik hoće?
Kratkoročno, naglašava se, Dodikova eskalacija ima za cilj iznuditi poništenje sudske presude da poljoprivredno zemljište pripada centralnim vlastima.

“Što je još važnije, Dodik ima za cilj demontirati posljednje preostale međunarodne kontrole i ravnoteže koje štite suverenitet Bosne i Hercegovine, uključujući međunarodne suce u Ustavnom sudu, čiji glasovi mogu poništiti antidejtonske poteze”, upozoravaju eksperti.

Nakon što demontira međunarodni nadzor, dodaju, Dodik bi mogao iskoristiti sud da razdvoji ostatak bh. države, dovodeći u pitanje ustavnost institucija kao što su vojska, pravosuđe i državni sud.

“SAD i EU trebaju sada djelovati s diplomatskom strategijom koja će promijeniti Dodikove izračune troškova i koristi kako bi se izbjeglo da ovaj politički problem postane vojni problem u budućnosti. Neuspjeh u zaštiti malene BiH od državnog udara koji podupire Kremlj ugrozio bi vjerodostojnost NATO-ovog odvraćanja u Ukrajini”, zaključuje se u tekstu.