Općina Stari Grad Sarajevo i jučer je javno upozorila na potencijalne rizike na ovom lokalitetu,  a koji imaju vezu sa gradnjom stambeno-poslovnog kompleksa "Trebević Hills" na Zlatištu.

Stariji građani Sarajeva sigurno se sjećaju 1987. godine kada je velika kiša pala na Trebeviću, kada se velika količina vode sručila niz Bistrik, koja je valjala parkirane automobile, pa čak i velike kontejnere.

Silina vode je kompletan asfalt na ulici skidala. Baš od te godine nakon ovog događaja i sve do danas se vodi računa o brani i o njenom čišćenju gdje su željezne rešetke mjesto gdje ponire Bistrički potok.

No, danas je problem, kako je Čengić pojasnio, što Bistrički potok dijelom pripada Općini Stari Grad, odnosno Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

- Mi Bistrički potok čistimo, odnosno jedan dio, ali džaba čistite dio u općini Stari Grad, ako se desi problem u RS-u. Tražimo od Kantona Sarajevo i Federacije BiH da se uključe i procijene da li je to klizište i kako to riješiti, jer veličina ovog problema prevazilazi općinske mogućnosti. Mnogo puta smo upućivali apel da se izađe na teren i utvrde okolnosti - upozorio je Čengić i dodao da se istim problemom bavio i njegov prethodnik Ibrahim Hadžibajrić. 

Kaže da su na sastanku Kantonalne civilne zaštite ustanovili da preko Federalnog MUP-a i Civilne zaštite moraju komunicirati sa RS-om. 

- Naša inspekcija je tražila da inspekcija RS-a izađe na teren, i jesu, prije dvije godine. Detektovali su problem i to je "Trebević Hills" objekat. I Federalni naš dio ima dva dijela, onaj koji je otvoren mi čistimo, a onaj koji nije, ne možemo. Naši ljudi bacaju sve u Bistrički potok, i veš mašine, gume, smeće... To je ono što nalaze naši ljudi koji to čiste. Ono što mi tražimo jeste da se uključi kantonalni i federalni nivo. 

Mimo ovoga imamo veliki problem, a to je kamenolom na ulazu u Sarajevo koji je duboko ušao u parcelu Sarajevo šuma. Ne štitimo šumu u KS. Izdat ćemo upozorenje građanima koji imaju legalne i nelegalne objekte, a veliki ih je broj u tom dijelu grada. Nisu dobili urbanističku građevinsku dozvolu. 

Neki dan sam razgovarao sa predstavnicima Vlade Kantona Sarajevo, i kazali su mi da ima oko 14.000 takvih objekata. Nikome nije usluga ako vi držite nečiji nelegalan objekat. Nažalost, Sarajevo od 2016. godine ne rješava te probleme.  Godine 2012. imamo jednu legalizaciju, 2016. godine drugu i ljudi grade nadajući se da će biti legalizovano. Mi trebamo snimiti to područje i reći ono što može biti legalizovano, bit će - istakao je Čengić.  

Dodaje da se na Trebeviću koji pripada Federaciji BiH "ne može ništa graditi osim onoga što je prije bilo".

- I Vidikovac koji je obnovljen većih je gabarita nego što je to nekada bio. RS je zaštitio Trebević drugim stepenom zaštite. Ono što golim okom mogu reći, na osnovu ovog što se izgradilo, i što se planira graditi, to jeste opasnost, a Zavod za izgradnju to treba reći. Mi smo uradili svoj posao u odnosu na Kanton i Federaciju BiH. Niko se tim ne bavi dok se ne dese razorne poplave. Pratimo upozorenja, naša civilna zaštita stanovnike stalno upozorava kada je vjetar, kiša i sve, ali niko ne shvata takve stvari ozbiljno dok se ne desi neka elementarna nepogoda - zaključio je Čengić.